Strani analitičari mahom sredstva iz fondova EU vide kao priliku Hrvatske, ali samo uvjetno. Takav bi se stav mogao izvući i iz SWOT analize Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) koju potpisuju direktorica Stefanie Ziska i predsjednik Thomas Sichla (koji je i član Uprave Zagrebačkih otpadnih voda).
Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, u jučer objavljenoj analizi spomenuo je da se slabost, koja se očitava u nevoljkosti za provođenje reformi, može pretvoriti i u priliku, ali samo ako se novac iz EU 'pametno iskoristi i bude poticaj reformama'. S tom uvjetnom presudom korištenju novca iz fondova EU slažu se i čelnici AHK. Oni vide priliku u dostupnim europskim sredstvima, ali uz ubrzavanje reformi prema smjernicama EU.
Ovo stajalište AHK-a – što je zapravo službeni njemački stav - kao da potvrđuju packe koje dobivamo od Europske komisije zato jer iz godine u godinu prepisujemo stare to do liste koje ostaju mrtvo slovo na papiru. Stranim ulagačima kristalno je jasno da samo EU može poboljšati reformsku anemičnost i nevoljkost hrvatskih vlasti da se uhvate ukoštac s problemima koji muče svakog od njih: glomazna i neefikasna administracija, veliki udjel države u gospodarstvu, sporo i često nepredvidivo pravosuđe, korupcija…
Analize stranih autora slične su domaćima i prema nekim neslaganjima analitičara. Turizam je, naravno, hrvatska prilika, a stranci tu vide i mogućnost za svoja ulaganja, ali jednako tako upozoravaju na problematičnost velike ovisnosti o turizmu (i uvozu). Podijeljeni su i u vezi s obrazovanjem, između dobro obrazovane radne snage, kakvo je viđenje AHK-a, i niske produktivnosti, za što u Predstavništvu EK razloge nalaze u nedostatku vještina i obrazovnom sustavu koji nije usklađen s potrebama tržišta rada. Dijametralno različite su i ocjene o političkoj situaciji, koja je iz rakursa EK stabilna i hrvatska je snaga, a AHK prijetnju vidi upravo u političkoj nestabilnosti zbog čestih izmjena u Vladi.
Zaista, ista politička grupacija već pet godina vlada Hrvatskom, ali uz veliki broj ministarskih rotacija. Samo na čelu ministarstva zaduženog za fondove EU prodefiliralo je od prošlog do ovog ljeta troje ministara, od kojih je svaki i nijedan zadužen za upravo objavljeni strateški pokušaj, a isto tako je i svaki i nijedan odgovoran za nisku apsorpciju sredstava EU.
Analizu AHK treba promatrati i kao pogled najvažnijeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera, koji nas upozorava da smo relativno malo tržište sa slabom kupovnom moći, da smo drastično smanjili industriju i ostali na samo nekoliko velikih izvoznika. Iz toga se pak nameće zaključak da se trebamo više proizvodno i izvozno orijentirati.
S druge strane, kad iz AHK hrvatske prilike vide u nadogradnji i širenju sektora energije, transporta i logistike, te u velikim ulaganjima u turizam (i iz inozemstva), onda iz toga možemo iščitati i legitimne interese njemačkih kompanija u Hrvatskoj.