Hrvatska
StoryEditor

[HRVATSKI SWOT] Rezime Liderovih analitičara: Ljudski faktor najproblematičniji - i snaga i slabost i prilika i prijetnja

07. Siječanj 2021.

Ljudski potencijali najzastupljeniji su element u SWOT analizama hrvatske ekonomije koje puna dva mjeseca objavljujemo u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera i na ovom portalu u serijalu 'Hrvatski SWOT'. Našli su se na visokome drugome mjestu među elementima snage, ali istodobno su četvrta prijetnja, deveta slabost i jedanaesta prilika. Liderovi sugovornici očito se nisu mogli složiti o tome koliko smo stručni i sposobni, jesmo li radišni ili lijeni, motivirani ili apatični… To će svakako biti i jedna od tema koje ćemo problematizirati u idućem razdoblju.

Različita su stajališta o još nekim sastavnicama gospodarskog života, poput Europske unije, koja je uvjerljiva pobjednica među prilikama (sa svojim fondovima i ulaskom u eurozonu) i na visokome je drugome mjestu među elementima snage, ali je i na sedmome mjestu među prijetnjama (zbog slabog i neprimjerenog korištenja novca iz fondova, ali i ovisnosti o njima, te zbog protoka ljudi koji je zasad uglavnom jednosmjeran – iz Hrvatske u razvijene države EU). Iako Unija nije ušla u završnu matricu slabosti, spominjala se i u toj kategoriji, primjerice kao 'kolonijalizam EU'.

Anketirana ekonomska javnost podijelila se i oko industrije, koja je dobila glasove u svim kategorijama, ali na zajednički SWOT plasirala se jedino među prilike. Ne iznenađuje što se u svim kategorijama spominje i turizam, no iznenađuje što djelatnost koja je (do lani) tvorila petinu BDP-a nije dobila dovoljno glasova da uđe među elemente snage, a ušla je u sve druge kategorije. To podcjenjivanje turizma moglo bi se objasniti time što smo odgovore dobivali jesenas, u vrijeme kad je epidemija išla prema vrhuncu, i nakon najlošije poratne turističke sezone.

Ako je Liderov žiri možda podcijenio snagu turizma, nije podcijenio da ta djelatnost Hrvatskoj pruža veliku priliku. No ispitanici uglavnom upozoravaju na to da prilika nije u dosadašnjemu 'većinskome' modelu, u konfekcijskom turizmu, s velikim brojem gostiju, nego u kombinaciji održivog i elitnog turizma, onoga s pet zvjezdica (što se može sažeti sintagmom 'nije Hrvatska za svakoga'), zdravstvenom, kontinentalnom i cjelogodišnjem turizmu.

S druge strane, turizam je uvršten i među prijetnje, s izraženom bojazni od 'nizozemske bolesti', odnosno prevelike ovisnosti o turizmu. Upravo se to prošle godine pokazalo ključnim uzrokom rekordnog pada BDP-a. Hrvatski je BDP, prema jesenskim prognozama Europske komisije, u pandemijskoj godini bio među onima koji su najviše pali u Europi – za 9,6 posto, odmah iza Španjolske (–12,4 posto) i Italije (–9,9 posto). Iako te dvije turističke velesile nisu ovisne o turizmu poput Hrvatske, njih je koronavirus zahvatio žešće i zdravstveno, a onda i ekonomski.

Sutra: Kako izgleda zajednička SWOT analiza Liderovog stručnog žirija

Kompletnu završnu analizu prve faze serijala 'Hrvatski SWOT' možete pročitati u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera

07. listopad 2022 07:57