Da bi smanjili broj nezaposlenih i radnike pripremili ih za tržište rada Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) financira obrazovanje za stjecanje vještina za rad u zanimanjima iz niza različitih djelatnosti. Obrazovanje koje se provodi uključuje programe osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije za zanimanja i pomoćna zanimanja koja su utvrđena kao nedostajuća na lokalnim tržištima rada, a obrazovanje je organizirano za programe iz djelatnosti ugostiteljstva, informatike, oglašavanja na internetu, radnike u metalskoj industriji i brodogradnji, građevinarstvu, zdravstvenoj zaštiti, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnosti, te raznim drugim.
Ovisno o traženom profilu radnika, Zavod nudi mogućnost osposobljavanja i na radnom mjestu, kod poslodavca.
- Cilj ove mjere je osposobiti i usavršiti nezaposlene osobe za stjecanje praktičnih znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Praktični dio osposobljavanja se odvija kod poslodavaca, a teorijski po potrebi i u obrazovnoj ustanovi. Poslodavcu se u okviru mjere refundiraju troškovi mentora, obrazovanja u obrazovnoj ustanovi i liječničkog pregleda, ako je potreban, dok se polazniku tijekom osposobljavanja financira novčana pomoć u visini minimalne neto plaće i troškovi prijevoza, te obveznih doprinosa prema propisima o mirovinskom osiguranju – rekli su za Lider u HZZ-u.
Ukoliko ni tada poslodavci ne uspiju zadovoljiti potrebu za traženim radnikom, sve oglase koje su oglasili na portalu Burze rada prenose se na središnji europski portal za objavu radnih mjesta, EURES. Poslodavci koji to žele mogu zatražiti da se njihov oglas istakne na portalu EURES kako bi bio vidljiviji, a na zahtjev EURES-ovi savjetnici pomoći će pri izradi opisa radnog mjesta i ponuđenih te traženih uvjeta.
- Dodatno, poslodavci mogu zatražiti ciljanu objavu oglasa pri javnim službama za zapošljavanje drugih država članica- napominju u HZZ-u.
Inače, kada je riječ o broju nezaposlenih u 2020., ona se cijele godine kretala oko 150 tisuća. Sa krajem studenog bilo je registrirano 156.550 nezaposlenih osoba od čega 66.793 nezaposlenih muškaraca, odnosno 44,5 posto i 83.211 odnosno 55,5 nezaposlenih žena.
Na Liderovo pitanje o strukturi nezaposlenih, sa HZZ-a odgovaraju da je najviše bilo prijavljenih osoba starih između 30 i 49 godina, njih 61.706, zatim starijih od 50 godina, njih 48.178, dok je najmanje prijavljenih mladih osoba u dobi od 15 do 29 godina, njih 46.666.
Prema razini obrazovanja, najviše prijavljenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, zatim osoba sa srednjom školom u trajanju od četiri i više godina, te osoba sa završenom osnovnom školom.
Zaključno sa studenim, u 2020. godini sa evidencije nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odjavljeno je 3.104 radnika radi zapošljavanja u inozemstvu. Prema dobi najviše je mladih od 15 do 29 godina, njih 882, zatim osoba u dobi 30-39 godina, potom osoba od 40-49 godina, 738, a najmanje osoba od 50 godina i više, njih 702.
Po obrazovnoj strukturi, najveći broj je osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem odnosno 2.158 osoba, zatim osoba sa završenim prvi stupanjem fakulteta, stručnim studije i višom škola odnosno fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom – 474, dok je najmanje osoba bilo bez škole i sa završenom osnovnom školom – 472 osobe.
- Uspoređujući kretanje posljednjih nekoliko godina, vidljiv je trend smanjenja broja odjava iz evidencije radi zapošljavanja u inozemstvu - ističu za Lider u HZZ-u.
Uz odjave iz evidencije radi zapošljavanja u inozemstvu, Zavod vodi evidenciju o odjavama iz evidencije radi preseljenja u inozemstvo. U posljednje tri godine iz evidencije nezaposlenih odjavljeno je 2.810 osoba radi preseljenja u inozemstvo. Najviše osoba prema navedenom razlogu, odjavljeno je 2018. godine, njih 1.092, zatim 2019. godine, njih 1.064, dok u 2020. godini imamo zabilježen najmanji broj odjava radi preseljenja u inozemstvo – 654 osobe.
A ako je suditi prema ovim podacima, unatoč zahtjevnoj gospodarskoj i epidemiološkoj situaciji, broj onih koji odlaze u inozemstvo u posljednje dvije godine se smanjuje, a sve mjere koje provodi HZZ trebale bi olakšati zapošljavanje i posljedično, smanjiti stopu nezaposlenih. Tržište zahtijeva različite profile radnika, posebno specijaliziranih radnika u građevini (a pretpostavlja se, uskoro i u turizmu) stoga se očekuje da bi se broj nezaposlenih, unatoč uvozu radne snage iz inozemstva, uskoro trebao početi smanjivati, te da će mjere prekvalifikacije i edukacije nezaposlenih uroditi plodom.