Danas objavljeni podaci Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti pokazuju da Hrvatska mora prilično ubrzati provedbu reformi neophodnih za značajniji rast digitalne ekonomije i konkurentnost gospodarstva. Naime, ovogodišnja ljestvica je pokazala da počinjemo zaostajati za zemljama u okruženju, što se vidi i po tome da smo prema analiziranim podacima najlošije ocijenjena članica EU.
Pozitivni pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale privatne investicije, npr. u području znanja tj. ulaganja u istraživanje i razvoj, patenti visoke tehnologije te investicija u sektoru telekomunikacija (razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti.
Ratko Mutavdžić, član izvršnog odbora ICT udruge pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i direktor u Microsoftu Hrvatska kaže da smo već godinama na istim mjestima, ali da to ne znači da Hrvatska po tom pitanju ne radi ništa, već da jednostavno druge zemlje rade više i, što je važnije, brže od nas.
- Mi uvodimo nove servise i rješenja, ali u ukupnom dosegu i u ukupnoj vrijednosti sve ostale države rade brže i snažnije od nas – kaže Mutavdžić.
Dodaje da smo u nekim kategorijama dosta dobri kao što je područje razvijanja znanja i edukacije te u proizvodnji kadrova, no da isto tako imamo utege koji nas godinama vuku prema dolje, poput primjene digitalnih tehnologija u javnoj upravi.
- Pozitivno je da je u Vladi došlo do određenih promjena koje sugeriraju da bi se moglo nešto pomaknuti. Očekujem veću ulogu Ministarstva gospodarstva barem u dijelu koji se tiče regulative Zakona prema privatnom sektoru – dodaje Mutavdžić i poručuje da su smjernice jasne ali da nam je potrebna jača i brža egzekucija.
S Mutavdžićem se slaže i Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT koji isto tako kaže da je u Vladi došlo do promjena, posebno s recentnim događajima, te da sada imaju 'otvorenije uši' za IT sektor ali da je sada ključna brzina i da si više ne možemo dopustiti razna čekanja.
Što se tiče samog izvještaja, Balen kaže da se podaci razlikuju od DESI indeksa koji se često prati jer je riječ o drugačijoj metodologiji pa treba biti oprezan kod izvlačenja zaključaka.
- Recimo, u segmentu koji najviše pratim, a to je znanje, po ovom izvještaju smo na 41. mjestu, a prema DESI indeksu tu stojimo jako dobro. U segmentu razvoja talenata i po udjelu ICT stručnjaka među diplomiranim studentima smo pri vrhu EU – kaže Balen i dodaje da su nam i mladi prvi po pitanju digitalnih vještina.
Balen tvrdi da nije sve tako crno te da u ovom izvješću ima podatka koji mogu dovesti do krivih zaključaka. Jedan od tih je da prema izvješću ispada da puno ulažemo u obrazovanje, a brojke o ulaganju u javno obrazovanje i izvrstan omjer studenata i nastavnika samo nam govore da zapravo neučinkovito upravljamo sa sustavom u kojem svake godine ostane nepopunjeno 13.000 mjesta na fakultetima, što znači da nismo optimizirani.
Izvješće također kaže da u segmentu znanja imamo indikator da smo relativno slabi u broju stranaca koji rade u Hrvatskoj i da imamo mali udio stranih studenata, što bi nas također diglo na ovoj ljestvici kada to ne bi bio slučaj.
- HUP ICT upravo radi na ovim problemima. Moramo omogućiti puno jednostavnije zapošljavanje profesionalaca iz ne EU zemalja i pripremiti sustav za puno učinkovitije privlačenje stranih studenata kojima ćemo brzo i jednostavno izdavati vize i uključivati ih u hrvatsko društvo. Drago mi je da za to imamo podršku Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva rada i mirovinskog sustava – dodao je Balen i istaknuo da stranim studentima treba, nakon završetka studija, ponuditi mogućnost stalnog boravka.
Daleko najlošije stojimo u području spremnosti za budućnost, a ova kriza nam je pokazala koliko je važno upravo u nepredvidljivim vremenima imati izdržljivo i stabilno gospodarstvo koje je dovoljno agilno za brze prilagodbe novim situacijama i modelima rada.
- HUP ICT radi na tome da se značajnija sredstva iz EU fondova usmjere prema digitalizaciji malih i srednjih poduzeća i to puno više nego u prethodnom razdoblju kada je oko 500 milijuna kuna išlo za digitalizaciju dok je bilo puno više potencijala i interesa – kaže Balen i dodaje kako se nada da će u narednom periodu Ministarstvo gospodarstva izdvojiti veća sredstva te da će to biti odlično kako za mala poduzeća tako i za cijeli ICT sektor te da se tako gradi otpornost poduzeća, kroz promjenu biznis modela i digitalnu transformaciju.
Boris Drilo, predsjednik HUP ICT udruge dodao je kako treba primijetiti da je za razliku od opće konkurentnosti, digitalna konkurentnost Hrvatske ipak porasla.
- S obzirom da sve zemlje digitalizaciju vide kao ključnu polugu povećanja konkurentnosti za veći pomak na ljestvici trebat će učiniti još više napora i sada je pravi trenutak za to. Kao primjer navodim nedavni iskorak Vlade kada su snižavanjem cijena za radio frekvencijski spektar povećane privatne investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu koje su ovom izvješću naglašene kao jaka točka. S druge strane kao slaba točka je ocijenjen razvoj i primjena tehnologije, a što bi se moglo značajno i relativno brzo poboljšati promjenom Strategije pametne specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta čime bi ICT firme mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja. U posljednjih par godina se zalažemo za ovu promjenu i trenutak otvaranja novog EU financijskog razdoblja je najbolji trenutak za to – zaključio je Drilo.