Hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini porasti će za 9,5 posto, a u 2022. za 4,6 posto, prognoza je glavnih ekonomista četiri najveće hrvatske banke u sklopu najnovijih 'HUB Izgleda' objavljenih u petak.
U analizi, naslovljenoj 'Više od V-oporavka: već iznad 2019., pa dalje po visokoj stopi', istaknuto je da je ovo još jedna revizija 'prema gore' očekivanja ovogodišnje stope rasta BDP-a, s obzirom da je u srpanjskim Izgledima, kada je najavljen 'V-oblik' oporavka, srednja očekivana stopa rasta iznosila 5,3 posto.
Tako naposljetku prosječna očekivana stopa rasta za 2021. iznosi 9,5 posto i to uz vrlo mali raspon, koji je određen najpesimističnijim očekivanjem jednog ekonomista od 9,2 posto i najoptimističnijim od 9,7 posto, stoji u HUB Izgledima.
- To nije iznenađenje s obzirom na događaje i podatke koji su objavljeni od srpnja naovamo. Hrvatska se čvrsto pozicionirala u skupini zemalja iz srednje i istočne Europe koje većinom prestižu razinu gospodarske aktivnosti prije pandemije - istaknuto je.
Kao dobru vijest istaknuli su i da optimizam glavnih ekonomista hrvatskih banaka ne posustaje u pogledu 2022. godine. Prosječna očekivana stopa rasta tako iznosi 4,6 posto, uz vrlo male razlike u prognozama - od 'pesimističnih' 4,4 posto do optimističnih 4,8 posto.
Povećana inflacija 'pojesti' će dobar dio rasta plaća
Ekonomisti očekuju da će se tako brz gospodarski rast preliti na tržište rada kroz smanjenje stope nezaposlenosti i rast plaća. Pritom, očekuju da će plaće rasti 3,7 posto, što je brže od prognoziranog rasta inflacije od 2,9 posto u sljedećoj godini.
No razlika dvaju stopa je manja u usporedbi s prethodnim godinama.
- Drugim riječima, povećana inflacija će 'pojesti' dobar dio očekivanog rasta nominalnih plaća - napominju iz HUB-a.
Kada je riječ o gospodarskom rastu, dva najvažnija pokretača bit će izvoz i investicije. Tako, nakon spektakularnog rasta izvoza ove godine očekuje se nastavak rasta po visokoj stopi od 12 posto u 2022., dok bi rast investicija trebao ubrzati s 9,2 posto u 2021. na 11 posto u 2022. godini, napisali su iz HUB-a.
Poticaj investicijama iz NPOO-a
S obzirom da je korporativni sektor u investicijskom smislu još uvijek prilično pasivan, glavni poticaj investicijama u kratkom roku trebao bi doći iz domene državnih ulaganja, što ovisi o brzini aktiviranja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
No pritom ekonomisti nisu suglasni kada se može očekivati najsnažniji učinak tih europskih sredstava, a ta razlika u odgovorima može se tumačiti kao logična posljedica neizvjesnosti u pogledu mogućnosti Vlade, odnosno administracije da pokrene velik broj projekata.
- Mjesta za skepsu u tom smislu ima, međutim za razvoj nije velika razlika hoćemo li snažnije učinke vidjeti već sljedeće godine ili ćemo pričekati do 2023. kada se očekuje i uvođenje eura. U svakom slučaju, riječ je o snažnom poticaju za rast koji će se i u narednim godinama prema očekivanjima ekonomista odvijati prema visokim stopama - istaknuli su iz HUB-a.
Hrvatska će sustići vlak ECB-ove monetarne ekspanzije
Nadalje, stoji u HUB Izgledima, saldo opće države u postotku BDP-a nalazi se u padu približno u skladu s vladinim projekcijama, za 4,5 posto u 2021. i za 2,9 posto u 2022. godini, te se očekuje da će bruto javni dug pasti s 87,3 posto, koliko je iznosio na kraju2020., na 82,9 posto na kraju ove i na 79,7 posto na kraju sljedeće godine.
- Iako fiskalni kriteriji iz Maastrichta zbog pandemije trenutno nisu na snazi, prikazana putanja glavnih fiskalnih omjera umirit će ministre financija Eurogrupe koji će polovinom 2022. odlučivati o tome može li se Hrvatska priključiti europodručju - apostrofirali su iz HUB-a.
U kontekstu izglednog ulaska Hrvatske u eurozonu s prvim danom 2023. godine, glavni ekonomisti očekuju da će se politika kvantitativnog popuštanja Europske središnje banke (ECB) nastaviti dovoljno dugo da Hrvatska stigne 'uhvatiti taj vlak', u smislu utjecaja monetarne politike europodručja na potražnju za hrvatskim državnim obveznicama.
Pritom, tri ispitanika očekuju kraj ECB-ove politike kvantitativnog popuštanja do kraja 2023., a jedan otvara mogućnost produžetka do 2024., pri čemu većina očekuje postupno sužavanje programa otkupa prema modelu sve manjih otkupnih kvota.
- Unatoč sužavanju, Hrvatska će sustići vlak ECB-ove monetarne ekspanzije. Iako je, ako je suditi po očekivanjima glavnih ekonomista, riječ o zadnjim vagonima - istaknuto je.
Inače, predsjednik HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač, a u Klubu se nalaze i Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke i analitičar Zagrebačke banke (Zaba) Hrvoje Dolenec. Najnovija anketa među njima provedena je tijekom prosinca ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika.