Hrvatska
StoryEditor

HUP: Iz duboke krize jedino nas mogu izvući investicije u privatnom sektoru, treba nam 50 posto EU novca

09. Ožujak 2021.
Mihael Furjan, predsjednik HUP-a

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) održala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu konferenciju „Mogućnosti EU fondova za poduzetnike – novo programsko razdoblje 2021.- 2027. godine“. Više od devet milijardi eura ima Hrvatska na raspolaganju iz Fonda za oporavak i otpornost koje treba potrošiti do sredine 2026., a stav HUP-a je da gospodarstvu treba dati 50 posto tih sredstava. Skup su otvorili dekan Ekonomskog fakulteta Jurica Pavičić i glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

- Vrlo jasan je stav HUP-a da je potrebno više sredstava ulagati u proizvodno-izvozno gospodarstvo jer jedna kuna uložena u gospodarstvo multipricira se u četiri, dok jedna uložena u javni sektor ostaje jedna. Ulaganjem u realni sektor osigurat će se nova radna mjesta koja će zadržati mlade generacije u zemlji i pružiti im dobar život ovdje. Poduzetnici imaju programe i taj novac im je potreban. Proizvodnja i izvoz jedini su put kojim možemo krenuti da bismo izašli iz ovog stanja u kojem jesmo – rekao je Zorić.

Dosadašnja iskustva govore kako će većina tog novca biti uložena u javni sektor i to u infrastrukturne projekte za koje postoje i drugi financijski instrumenti poput Kohezijskog fonda. U sedmogodišnjem proračunu EU, za Hrvatsku je predviđeno više od 14 milijardi eura  koje su nam na raspolaganju u razdoblju 2021.-2029.

Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, naglasio je da je u prethodnom višegodišnjem financijskom okviru velika većina EU sredstava završila je u javnom sektoru i to primarno u infrastrukturnim projektima.

- Ovo je izuzetno važna tema za budućnost Hrvatske i hrvatsko gospodarstvo - rekao je Furjan.

- Hrvatska je dobra zemlja za život, ali nije za poslovanje, a htjeli bismo da bude sjajno mjesto za ulaganje i poslovanje. Svaka potpora u privatni sektor znači da se EU novcu dodaju i privatne investicije. Ovisno o regiji i veličini poslodavca potpore su 20 posto do 70 posto EU sredstava, što zapravo znači da poduzetnici moraju sami uložiti dodatnih 30 posto do 80 posto. Ovo pokazuje našu spremnost da radimo i ulažemo vrijeme i novac u gospodarski oporavak, no potreban nam je inicijalni zamašnjak koji može osigurati država – rekao je Furjan.

O mogućnosti za Hrvatsku u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. govorila je Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU.

- Novo programsko razdoblje 2021.-2027. daje nam nove mogućnosti za ulaganje u razvoj i versifikaciju gospodarstva i ulaganje u malo i srednje poduzetništvo upravo u vidu korištenja pametnih i zelenih tehnologija te ćemo u novom programskom razdoblju ići u smjeru pametne i zelene transformacije gospodarstva. Tu nam se otvaraju mogućnosti za korištenje više od 55 posto sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Za IRI 2 natječaj pronašli smo pola milijarde kuna vrijednosti sredstava kroz uštede u okviru drugih ugovorenih projekata. Pokušavamo  s Europskom komisijom dogovoriti da nam tu realokaciju dopusti - izjavila je Tramišak te objasnila i kako su trošena sredstva iz programskog razdoblja 2014.-2020.

Održan je i panel na kojem su sudjelovali Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Mihael Furjan, Ana Fresl, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU, Hrvoje Balen, osnivač i suvlasnik Visokog učilišta Algebra i Marijan Nöthig, generalni direktor Ferro-Preisa.

- Mi smo na istoj strani s hrvatskim poduzetnicima. Najveći mogući dio ovih sredstava treba usmjeriti realnom sektoru, u tom smjeru razgovaramo s europskim kolegama. Ekonomski oporavak i tranzicija ka zelenom gospodarstvu mora biti prioritet, iako pristup pri tome treba biti balansiran. Inzistira se na projektima koji osiguravaju infrastrukturnu podlogu za daljnji razvoj gospodarstva te onima koji su u visokoj fazi dovršenosti. Najveći multiplikativni učinak je ona kuna koja je usmjerenja u realno gospodarstvo - rekao je Ćorić.

Aladrović je istaknuo digitalnu transformaciju kao temelj razvoja Hrvatske u ovom desetljeću, te da će na brzinu prilagodbe uvelike utjecati konkurentnost domaće radne snage.

- Potrebno nam je snažnije usklađivanje vještina radne snage s potrebama tržišta rada kroz poboljšanje suradnje dionika na tržištu rada s naglaskom na sustav obrazovanja. Namjeravamo uložiti i značajna sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i ESF+ u unaprjeđenje ljudskih potencijala i jačanje cjeloživotno usavršavanje i unapređivanje vještina odnosno upskilling i reskilling – rekao je Aladrović.

Fresl je u predstavila rezultate ankete koju je HUP proveo u veljači na uzorku većem od 1700 poduzetnika na temu povlačenja sredstava iz fondova EU. Projekti se odnose većinom na digitalnu transformaciju, proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Prema mišljenju poduzetnika 80 posto ukupnih sredstava minimalno trebalo bi biti bespovratnih. Balen, dopredsjednik HUP-ICT, izjavio je da su dosad bili uključeni kao promatrači i ne znaju što se u Planu oporavka zapravo nalazi te da se čini da postoje kratki spojevi između samih ministarstava, sve se drži u tajnosti što kod poduzetnika kreira nepovjerenje. Tvrtka Ferro-Preisa trenutačno ulaže 50 milijuna kuna, a Nöthig je naglasio da je njihov investicijski potencijal je velik. Neprestano ulažu u novu automatizaciju i robotizaciju, nešto vlastith sredstva, a nešto kredita.

- Željeli bismo da se projekti poput naših mogu u budućnosti financirati iz NPOO sredstava jer bi to zasigurno pomoglo daljnjem proširenju naših kapaciteta i otvaranju novih radnih mjesta - rekao je Nöthig.

 

17. veljača 2024 15:32