Nakon što je pet višečlanih obitelji s područja Petrinje i Siska, čije su kuće uništene u potresu, primilo u utorak u Sisku ugovore o gradnji novih kuća iz austrijskog projekta 'Krov za Hrvatsku', kod dijela poslovne javnosti postavilo se pitanje hoće li se u tim i drugim projektima angažirati i domaće kompanije koje proizvode građevinski materijal.
Naime, materijali od kojih će biti građene te modularne kuće (svaka je vrijedna 1,5 milijuna kuna) su od austrijskih proizvođača, a i proizvođač modularne kuće je austrijska tvrtka Golubić čiji su vlasnici hrvatskog porijekla.
Kako je jučer objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, riječ je o donaciji od deset milijuna kuna, a taj je projekt pokrenula Željezanska biskupija te se provodi u suradnji s Udrugom gradišćanskih Hrvata 'Hrvat S.A.M', Austrijskom biskupijskom konferencijom svih devet austrijski pokrajina, Caritasom Sisačke biskupije te Vladom Republike Hrvatske, kao partnerima.
Pitali smo HUP što misli o ovoj akciji. Odgovoreno nam je kako je razumljivo da organizator i donatori slobodno odlučuju o odabiru načina na koji će potrošiti prikupljeni novac, odnosno odabiru projekata (koji svakako moraju zadovoljavati važeće propise o gradnji i protupotresne norme), načina gradnje i izvođača. Međutim, u HUP-u smatraju da hrvatska vlada koja vodi dio projekta i koja raspolaže javnim novcem ima obavezu da putem javne nabave osigura projekte koji zadovoljavaju sve važeće propise o gradnji, odnosno temeljne zahtjeve za građevine, i troškovnike koji će utvrditi tehničke specifikacije materijala potrebnog za izgradnju. Da podsjetimo, Ministarstvo graditeljstva, kao partner u projektu, postavit će početkom sljedeće godine temelje, na koje će se montirati konstrukcija.
- Vlada putem javne nabave treba omogućiti ugradnju odgovarajućih građevnih proizvoda i to na način da ni nazivom niti karakteristikama/dimenzijama ne definiraju niti favoriziraju određeni proizvod određenog proizvođača, nego unutar korektno utvrđenih specifikacija moraju omogućiti ugradnju odgovarajućih proizvoda i tržišnu utakmicu raznih proizvođača.
Drugim riječima, ne smije se ograničavati izbor materijala koji se koriste prilikom izvođenja, već je nužno omogućiti korištenje raznih materijala, a posebice onih koji se proizvode u Hrvatskoj, odnosno blizu mjesta izvođenja, kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i ugljični otisak sukladno ciljevima klimatske politike. Materijali se trebaju opisati na način koji je definiran javnom nabavom, koristeći opise s normama. Primjerice, knjigama standarda koje je Središnji državni u red za obnovu i stambeno zbrinjavanje uputio poduzećima određena je ugradnja samo limenog crijepa, a nije dopuštena ugradnja glinenog crijepa koji se tradicionalno proizvodi i ugrađuje u Hrvatskoj, što držimo neprihvatljivim i štetnim za domaće gospodarstvo, zaposlenost i državni proračun. Tri domaće tvornice glinenog crijepa zapošljavaju oko 500 radnika i godišnje proizvedu gotovo pet milijuna kvadratnih metara crijepa koji plasiraju na domaće i inozemno tržište te u cijelosti mogu podmiriti potrebe projekata obnove od potresa – smatraju u HUP-u.
U HUP-u također smatraju da i prilikom izvođenja građevinskih radova koji će se financirati javnim novcem Vlada također ima obavezu putem javne nabave omogućiti sudjelovanje svih zainteresiranih građevinskih poduzeća koja zadovoljavaju uvjete stručne i tehničke sposobnosti, tim prije što je obnova prilika za oporavak i rast hrvatskog gospodarstva.
- K tome, podsjećamo da su naši arhitekti, projektanti, građevinski inženjeri, proizvođači građevinskog materijala i izvođači građevinskih radova prvi priskočili u pomoć stradalima na potresom pogođenim područjima donirajući vlastite radne sate, radne sate svojih radnika i strojeva te donirajući građevinski materijal. Stoga bi bilo korektno omogućiti im i sudjelovanje u projektu obnove koji provodi država – kažu u HUP-u.
Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine podsjećaju da je riječ o donaciji i naglašavaju da je prošlog tjedna predstavljen Plan izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na Baniji u skladu s kojim se obnova provodi prema dva projekta u tri tlocrtne veličine primjenom šest tehnologija izgradnje. Kako navode u Ministarstvu, mogući tipovi gradnje vezani su uz primjenu drvene montažne konstrukcije, montažne suhe gradnje ili klasične zidane gradnje.
- Mogućnost odabira između šest tipova gradnje određena je kako bi se otvorilo tržište svima koji danas rade u građevini. Tehnologije gradnje danas pružaju primjenu velikog broja konstruktivnih rješenja, a putem natječaja za izvođače koje raspisuje Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dana je mogućnost svim izvoditeljima radova u Hrvatskoj da se aktivno uključe i sudjeluju u procesima obnove. Dakle, izbor izvođača prilikom organizirane obnove zgrada oštećenih u potresu provodi se putem javnih natječaja te je tržište otvoreno svim domaćim tvrtkama koje se bave poslovima u graditeljstvu, dok je gradnja gore navedenih kuća financirana donacijama i koordinirana kroz austrijski projekt 'Krov za Hrvatsku'.