Zašto Republika Hrvatska išta investira tuzemno kada 6,6 posto BDP-a u 2019. godini čine doznake iz inozemstva, pita se Dejan Kovač na svom LinkedIn profilu. Naš cijeli ekonomski rast se bazira koliko će 'naši' poslati iz inozemstva i kakva će biti turistička sezona, nastavlja Kovač.
- Mi bismo trebali napraviti Ministarstvo migracija i profesionalizirati odlazak građana iz Republike Hrvatske i na tome bazirati naš ekonomski rast, jer to smo upravo nesvjesno i činili zadnjih 30 godina – smatra Kovač.
Doznake hrvatskih građana koji žive u inozemstvu približne su neto prihodima od turizma i predstavljaju vrlo stabilan izvor financiranja, ističe. Očigledno je da se način života od doba Jugoslavije nije uopće promijenio, baš naprotiv, smatra Kovač, - puno gore je. Hrvatska je nakon rata od oko 2 posto BDP- a iz 1995. danas još puno ovisnija o doznakama iz inozemstva.
Podsjetimo, prema podacima Eurostata, u Hrvatsku je 2019. godine stiglo 1,913 milijardi eura, što je oko 150 milijuna eura više nego godinu dana ranije. S tim brojkama Hrvatska i dalje ostaje u samom vrhu među državama EU kada su u pitanju novčani transferi koji su njezinim građanima stigli iz inozemstva, a uglavnom se radi o novcu što ga šalju članovi obitelji.
Kovač pak nastavlja i kaže da sistem 'Sine moj, odi ti van, ovdje nema budućnosti i šalji nam novac' više ne funkcionira. 'Gerilski način života - ako nisi dio sustava moraš otići ili 'skrivati se' i primati novac izvana, nema više ljudskog i civilizacijskog sustava, kaže ovaj ekonomist.
- U bivšem sustavu su nam bili drugi krivi, pa onda rat. Tko nam je četvrt stoljeća nakon rata kriv? Možda mi sami – pita se na kraju Dejan Kovač i prilaže ovaj graf.
