U javnom sektoru uopće ne žele shvatiti što se događa jer su se naviknuli da mogu raditi kao i do sada, a Vlada je pak krenula s vrlo skromnim prijedlogom prema zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama jer će izbori biti vrlo brzo
Nedavno je na Liderovom portalu Igor Žonja, predsjednik Uprave Tau on-linea, tvrtke u čijem je vlasništvu portal Moj posao, rekao da očekuje, kako vrijeme bude odmicalo i popuštale mjere protiv pandemije, veću potražnju za menadžerima i njihovu fluktuaciju. Pogotovo, objasnio je, 'zato što su vlasnici kompanija u ovoj krizi mogli primijetiti koji su se menadžeri u njoj dobro snašli, a koji nisu'. Tržište rada općenito je doživjelo velike promjene tijekom pandemije, o čemu Žonja govori za Lider.
Mnogi govore da više ništa neće biti isto kao prije pandemije. Vrijedi li to i za tržište rada?
– Prema istraživanju portala Moj posao, čak je dvije trećine radnika tijekom krize radilo od kuće, a tvrtke kojima priroda posla to dopušta svoje su poslovanje potpuno prebacile na rad na daljinu. I dok nešto više od pola ispitanika koji i dalje rade od kuće smatra da se nakon prolaska epidemije vraća u ured, trećina radnika vjeruje da će se taj način rada nastaviti i nakon toga jer su poslodavci shvatili da to funkcionira. Vjerojatno promjene neće biti toliko velike kao što govori istraživanje, no svakako će ih biti, zbog čega treba i dalje unaprjeđivati zakonski okvir za rad od kuće.
Za koliko je od početka pandemije pala potražnja za novom radnom snagom?
– U odnosu na prošlu godinu nedavno smo, u travnju, imali velik pad u sveukupnom broju oglasa, u prosjeku od sedamdeset posto. Naravno, neke kategorije padaju više. Primjerice, broj oglasa za poslove u turizmu pao je za 91 posto, u obrazovanju i znanosti slično, za 92 posto, kao i za poslove vezane uz ljudske resurse – 88 posto, a u zdravstvu je manji za 11 posto. Strmoglavi pad broja oglasa počeo je 16. ožujka, kad su uvedene mjere potpune obustave poslovanja, no nadamo se da je ono najgore iza nas i da se tržište zahvaljujući dobroj epidemiološkoj situaciji, Vladinim gospodarskim mjerama i popuštanjem restrikcija počelo oporavljati.
Postoje li pokazatelji koji to potvrđuju?
– Od sredine travnja bilježimo osjetan porast broja oglasa, i to za 53 posto u odnosu na tjedne otkako smo u karanteni. Tvrtke su se, vjerojatno, počele pripremati za povratak u urede i normalizaciju posla i zapošljavanja..
Za koje branše očekujete da će među prvima krenuti u potragu za radnom snagom?
– Unatoč negativnim kretanjima u gospodarstvu za pojedinim zanimanjima interes ne jenja. U prvom se redu to odnosi na zdravstvo i socijalnu skrb, odnosno na zanimanja koja su aktivno uključena u borbu protiv pandemije. Kao što sam naveo, potražnja za radnom snagom već je počela rasti sredinom travnja. Uzlazni trend i rast broja oglasa nalazimo i u turizmu, ugostiteljstvu te graditeljstvu, a sve su traženiji i marketinški stručnjaci, medijski djelatnici, grafički dizajneri itd.
Hoće li u Hrvatskoj za godinu dana možda ponovno nedostajati radne snage ako se gospodarstvo oporavi? Naime, priče o masovnom povratku gastarbajtera ne čine mi se vjerojatnima. Oni će ondje primati socijalnu pomoć i čekati da se oporavi tamošnje gospodarstvo.
– Ne očekujem masovni povratak, vjerujem da će se te zemlje oporaviti brže od nas. S druge strane, neki su se već vratili kući i povrataka će biti i dalje. Nama javni sektor narušava tržište rada, tu treba tražiti rješenje, u suprotnom ćemo ponovno uvoziti radnu snagu. Zapravo, migracije ljudi nisu nužno negativna stvar, no one su zahtjevne ako je riječ o velikim postocima i društvo se teško nosi s njima. Iskreno, više bih volio da se gospodarstvo brzo oporavi, pa makar nam pritom nedostajalo radnika.
Dugo se od Vlade tražilo da ukine kvote za zapošljavanje stranaca, a sada kada je pristala na to od 2021., mislite li da bi ih trebala ipak vratiti s obzirom na rast nezaposlenih zbog pandemije?
– Radnike ne može nitko zaštiti osim njih samih, i to tako da stalno ulažu u sebe. S obzirom na situaciju Vlada bi mogla kratkoročno odustati od odluke o ukidanju kvota, ali pritom radnicima treba omogućiti edukacije i stručna usavršavanja te se brinuti o njihovu zdravlju. Također treba razmisliti o promjeni Zakona o radu i sudske prakse koja u nekim slučajevima čak pretjerano štiti radnike, što je kontraproduktivno.
Vlada je subvencijom plaća od 4000 kuna koliko-toliko pomogla spašavanju radnih mjesta. Mislite li da je ta mjera dovoljna i koliko bi ona trebala trajati te što bi Vlada još trebala učiniti?
– Vlada je dobro i pravodobno reagirala. No vječno pomaganje nije moguće i nije zdravo. Naime, za svaku intervenciju važno je da počne na vrijeme i da se prekine na vrijeme jer inače postaje kontraproduktivna. Vlada se također neće moći vječno zaduživati i to će zaduživanje biti sve skuplje. Znači, nije ključ u potrošnji kao što mnogi spominju, nego u sposobnosti stvaranja nove vrijednosti. To je lakše napisati nego ostvariti, ali to je smjer u kojem treba ići. Potrebno je što prije uspostaviti održive tržišne mehanizme.
Cijeli intervju s Igorom Žonjom možete pročitati u digitalnom izdanju Lidera 763.