Prema najnovijim podacijma Eurostatova istraživanja, među državama članicama Europske unije najveći udio žena menadžerica je u Latviji i Poljskoj, a najmanji u Hrvatskoj. U Latviji je tako, 45 posto žena menadžerica, najviše u EU, ali i dalje manje nego muškaraca, u Poljskoj je 44 posto žena na rukovodećim pozicijama, a slijede ih Bugarska, Mađarska, Slovenija i Švedska, sve sa po 42 posto.
Na suprotnom kraju ljestvice prednjači Hrvatska gdje žene čine samo oko četvrtinu menadžerskog kadra i to tek 24 posto, potom je Nizozemska, sa oko 26 posto žena menadžerica i Cipar. Eurostat je ovih dana objavio i podatak da su žene u EU za isti posao u prosjeku za 14,1 posto manje plaćene nego muškarci, stoga EK planira donošenje uredbe prema kojoj bi sve tvrtke veće od 250 zaposlenih trebale javno objavljivati podatke o plaćama svojih zaposlenika kako bi se izbjegla diskriminacija žena u smislu potplaćenosti u odnosu na muške kolege. Najveća je diskriminacija u plaćama među najobrazovanijima, a posebno je to izraženo u srednjevelikim tvrtkama u stranom vlasništvu donosi istraživanje koje je proveo Moj posao.
Žene su manje zastupljene u politici, gdje ih je kako u Hrvatskom saboru tako i u ostalim parlamentima tridesetak posto, najmanje su zastupljene u znanosti, gdje ih je u Hrvatskoj akademiji znanosti tek 11,5 posto, a feminizacija nekog zanimanja u pravilu pokazuje potplaćenost određene struke.
No, usporede li se s Eurostatovim podacima prema kojima je Hrvatska po broja žena menadžerica, na samom začelju ljestvice u EU, udjel žena na pozicijama članica uprave i top menadžmenta u Hrvatskoj je još nepovoljniji.
Tako udjel žena u upravama hrvatskih kompanija u sastavu indeksa CROBEX, u 2021. godini iznosi tek 16,1 posto prema agenciji Selectio, iako taj podatak predstavlja porast u odnosu na isto razdoblje 2020. kad ih je bilo samo 11,8 posto. Za usporedbu, zastupljenost žena u upravama 100 najznačajnijih društava na Londonskoj burzi prema podacima The Female FTSE Board Report za 2020. je 34,5 posto i pokazuje trend rasta.
Prema podacima Europskog instituta za jednakost spolova iz 2020., udjel žena u upravama najznačajnijih društava izlistanim na burzama u Europskoj uniji je 29,5 posto. Povećao se broj društava s predsjednicom uprave u sastavu indeksa CROBEX s jednog na tri društva. To su Ericsson Nikola Tesla d.d., kojoj je na čelu Gordana Kovačević, Saponia d.d. čija je predsjednica uprave Dajana Mrčela i Podravka d.d. na čijem je čelu odnedavno Martina Dalić.
Postotak kompanija, sastavnica CROBEXA, koje u upravama nemaju niti jednu ženu, tzv. zero companies, smanjio se za 7,4 postotna poena u odnosu na prošlu godinu. Takvih kompanija u sastavu CROBEXA je trenutno 52,6 posto. Za usporedbu, svih 100 najznačajnijih kompanija na Londonskoj burzi imaju barem jednu ženu u upravi.
Inače, Selectio već 15 godina trgovačkim društvima dodjeljuje Certifikat Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Udjel žena u upravama društava dobitnika Certifikata Poslodavac Partner iznosi 21,4 posto. Dobitnice koje se ističu su Styria Digital Development d.o.o. i Top računovodstvo servisi d.o.o. (obje 100 posto), Poslovna inteligencija d.o.o., Pliva Hrvatska d.o.o. i Zagrebačka pivovara d.o.o. (sve 66,7 posto), Philip Morris Zagreb d.o.o (60 posto), Ciklopea d.o.o., Heineken Hrvatska d.o.o., HBOR, Procter & Gamble d.o.o. i Raiffeisenbank Austria d.d. (sve 50 posto).
Iako Selectio Indeks žena ponovno bilježi rast, Hrvatska debelo kaska za europskim prosjekom. Dok je 2015. Hrvatska za europskim prosjekom zaostajala četiri postotna poena danas zaostaje gotovo 20 postotnih poena. Naime, iako je u odnosu na prošlu godinu udio žena u top menadžmentu porastao, on je jednak trenutnom udjelu žena od prije devet godina što potvrđuje da bez aktivnih mjera i kreiranja strategija kojima će kompanije promovirati žene u top menadžmentu nema poboljšanja.
Svemu tome treba pridodati da je velika većina žena u društvu danas, pa tako i u poslovnoj zajednici i dalje nesvjesna činjenice o vlastitoj diskriminiranosti, čemu bi razloge trebalo tražiti u nedovoljnoj informiranosti i nedovoljnoj zastupljenosti tema o nejednakom položaju žena, koje plasiraju kako domaći, tako i svjetski mediji.
