Rast industrije u Hrvatskoj ne iznenađuje, bio je očekivan. Vraćamo se na dobre trendove rasta indeksa obujma industrijske proizvodnje, kaže ekonomski analitičar Petar Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA.
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku porasla iznad prosjeka EU. Naime, Hrvatska je u ožujku prema sezonski prilagođenim podacima bilježila rast proizvodnje za 3,4 posto, kao i u veljači. Prema kalendarski prilagođenim podacima industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je porasla 9,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dvostruko snažnije nego u veljači.
Vušković smatra da je nekoliko razloga za takav rast. Prvi razlog je veći stupanj internacionalizacije naših prerađivačkih poduzeća. Postoje kanali plasmana proizvoda te naša poduzeća postaju sve više izvozno konkurentnija i lako monetiziraju svoje proizvode. Drugi razlog je u otpornosti. Za vrijeme pada ekonomske aktivnosti, industrija s naglaskom na onu prerađivalačku pokazala je dobru otpornost. Otpornost potvrđuju i podaci oko izvoza.
- Za vrijeme naglog pada ekonomske aktivnosti zabilježili smo vrlo mali pad vrijednosti izvoza robe. Otpornost je stvar strateškog upravljanja poduzeća. U industriji uvijek imate menadžment koji strateški dugoročnije razmišlja nego kod uslužnih djelatnosti koje su nerijetko vođene kratkoročnom dobiti. Onaj koji strateški promišlja on brže prevenira rizike krize. Industrija je kompleksna djelatnost, da bi se bavili njome morate poznavati proizvodne procese, slijediti tehnološke promjene, napraviti studiju na okoliš, morate znati kako skladištiti robu, morate poznavati procese transporta i logistike.
Zauzvrat industrija ekonomiji stvara benefite kroz rast tehnološkog znanja, rast istraživanja i inovacija, akumulaciju fizičkog kapitala, internacionalizaciju ekonomije i izvoz, a koje su koristi za povezane djelatnosti ne treba posebno isticati. Zato se kaže da je industrija „kičma“ svake ekonomije i biti će od presudne važnosti za naš brži oporavak – ističe Vušković.
Kao što navodi Vušković, izvezli smo robe u iznosu od 15 milijardi eura i to premašuje prihode od turizma koji su na razini oko 10 milijardi eura. U tome vidi potencijal industrije da nas izvuče iz zone ekonomskog pada u očekivani plus puno prije nego turizam. - Nadam se da će se u budućnosti ekonomski resursi sve više seliti u industriju, pogotovo sada kada je i EU stavila naglasak na zelenu i digitalnu transformaciju ekonomije. EU je prepoznala potencijale industrije što se može vidjeti i u njihovim strateškim dokumentima – kaže Vušković.
Ekonomist Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku kaže kako oporavak industrijske proizvodnje traje već neko vrijeme. Visoke stope rasta na prvi pogled bude optimizam, ali u njihovom interpretiranju moramo znati da se radi o startu s relativno niske osnovice.
- Dio uzroka tome možemo tražiti u izvoznim trendovima, ali i u oporavku domaće potrošnje. Međutim, unutar samog prerađivačkog sektora vidimo da postoje razlike u uspješnosti pojedinih segmenata i da zapravo svega nekoliko sektora stoji iza ovog rasta. Iako svaki rast treba pozdraviti moramo imati na umu i da se u našoj industriji pretežito radi o sektorima niske dodane vrijednosti i sofisticiranosti što predstavlja ključno ograničenje u doprinosu industrije gospodarskom rastu – ističe Stojčić.
Europska komisija objavila je i novu procjenu rasta hrvatskog BDP, višu od inicijalne, prema kojoj bi hrvatsko gospodarstvo u 2022. trebalo rasti za 6,1 posto. Vušković smatra da bez oporavka maloprodaje nema oporavka ekonomije. Blagi rast maloprodaje ili osobne potrošnje je najbolji znak da su građani suprimirali svoje strahove oko recesije i krenuli trošiti. Trošenje je likvidnost, a likvidnost „motorno gorivo“ svakom poduzeću.
- U tom smislu smatram da će pozitivne promjene oko petog kruga porezne reforme osloboditi potencijale dohotka građana. Treba napomenuti da su stope poreza na dohodak smanjene za nekoliko postotnih poena, a tome treba dodati i prisutan rast prosječne plaće. Dodatno, poduzeća će se oporezivati manjom stopom u ovoj poreznoj godini. Ona iznosi 10 posto i usmjerena je prema više od 90 posto poduzetnika. Poduzetnici će najbolje znati što to znači za njihovo poslovanje – kaže Vušković.
Vušković je protivnik minimalne globalne porezne stope na dobit od 21 posto o kojoj se sve više razgovara u međunarodnim krugovima ili sugerirane stope porezan na dobit od 12.5 posto od strane OECD-a. Smatra da bilo kakva porezna harmonizacija šteti hrvatskoj ekonomiji, jednako kao i zabrana rada nedjeljom.
- Trebamo „pustiti kočnice“ ekonomiji ukoliko mislimo dohvatiti barem 5 posto rasta BDP-a. Optimist sam i ako ne gledamo NPOO program. Uz smanjivanje javne potrošnje i provedbe barem jedne „big game“ privatizacije ekonomski rast bi bio i izraženiji – zaključuje Vušković.