U Hrvatskoj je u svibnju industrijska proizvodnja potonula 12,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je njezin najveći pad od recesijske 2009. godine. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja u svibnju pala 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lanjski svibanj potonula 12,4 posto. To je već sedmi mjesec zaredom kako je proizvodnja pala, i to brže nego mjesec dana prije, kada je pala 11 posto, i najviše od lipnja 2009. godine, kada je potonula 13,3 posto.
"U svibnju je i drugi mjesec za redom nastavljen dvoznamenkasti godišnji pad obujma industrijske proizvodnje, pri čemu negativne godišnje stope pada traju od studenog 2019.", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Pad proizvodnje u svibnju na godišnjoj razini zabilježen je u četiri od pet sektora, a najviše, 35,3 posto, u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju.S padom od 17,8 posto slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 15,8, a intermedijarnih proizvoda 13,3 posto.
Porasla je samo proizvodnja energije, za 3,5 posto.
U prvih pet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 7,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Kretanja u industrijskoj proizvodnji u ovoj će godini, uz od ranije prisutne slabosti poput nekonkurentnosti domaće industrije i sl., zavisiti i o uspješnosti borbe s Covid-19”, poručuju analitičari RBA.
U cijeloj ovoj godini očekuju oštar pad industrijske proizvodnje, pri čemu ne isključuju ni mogućnost dvoznamenkaste stope pada na godišnjoj razini.
„Posljedično, i oporavak domaćeg gospodarstva će u Hrvatskoj biti razmjerno sporiji u odnosu na ona gospodarstva koja imaju diverzificiraniju strukturu i/ili su više oslonjena na industrije više dodatne vrijednosti”, zaključuju analitičari RBA.
Podaci najavljuju oštar pad gospodarstva u drugom kvartalu
Oštar pad proizvodnje posljedica je mjera usmjerenih na sprječavanje širenja koronavirusa, koje su stupile na snagu u drugoj polovici ožujka, dok je popuštanje tih mjera započelo krajem travnja.
Te su mjere usporile rast gospodarstva već u prvom tromjesečju, pa je bruto domaći proizvod (BDP) porastao samo 0,4 posto na godišnjoj razini, najsporije od trećeg kvartala 2014. godine. U drugom tromjesečju očekuje se oštar pad gospodarstva, a potom i recesija, odnosno pad gospodarstva dva tromjesečja zaredom. U nedavno provedenoj anketi Hine, šest analitičara navelo je da bi u drugom tromjesečju BDP mogao pasti između 15 i 25 posto na godišnjoj razini. To bi bilo znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a, zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine na početku financijske krize.