Borba protiv klimatskih promjena ovog će vikenda dobiti i festivalski oblik. Po prvi puta će se u Zagrebu, od petka do nedjelje, održati Greencajt festival na kojem će se kroz zabavan i edukativan sadržaj promovirati održivost.
Za dolazak na festival su osigurani besplatni bicikli, a za svakog posjetitelja će se posaditi jedno stablo. Uz edukativne panele i radionice, građani mogu uživati u hrani, koncertima i filmovima, redom posvećenim ekologiji kako bi se pokazalo da se može živjeti na održiviji način. Cilj festivala je osvijestiti ljude da su klimatske promjene gorući problem, da je tranzicija na održivo prijeko potrebna i da svatko ima neke vještine koje može staviti u funkciju te ideje.
Vinko Filipić, direktor festivala i eko-entuzijast, istaknuo je da nakon 20 godina rada na raznim projektima, po prvi puta radi jedan za koji nema poslovni plan, već ga je pokrenuo u namjeri da se radi nešto dobro, a upravo smo s njima razgovarali o prvom 'zelenom' festivalu i održivosti.
Od kuda ideja i motivacija za organizaciju Greencajt festivala i što će biti njegova glavna poruka?
Festival smo napravili kako bi građanima dali odgovore na pitanje kako živjeti održivije. Koncepti koji su trenutno poznati i načini na koje se komunicira o održivim vrijednostima su možda daleki pojedincima, tj. teški kao format. O tome uglavnom pričaju stručnjaci u zatvorenim zajednicama pa nam se ponekad čini da sve te teme, koje se tiču svih nas, ne pripadaju nama, već samo njima. Zato sam htio pokrenuti projekt koji će integrirati stručnu zajednicu s društvom i to na edukativan i zabavan način. Osim toga, klimatske promjene su globalan problem i smatram da treba razmišljati da svatko u svojem mikrosvijetu može doprinijeti rješavanju tog problema. Možemo dati doprinos u području u kojem smo stručni, a za mene je to značilo da mogu ponuditi ovakav festival ili medijsku platformu.
Tko financira Greencajt festival?
Imate li neke suradnje na festivalu i podržavaju li ga neki ekološki osviješteni političari, poznati ili kompanije?
Ima institucija i kompanija koje su, prije svega, idejno prepoznale festival. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoj, Fond za zaštitu okoliša, HGK i Grad Zagreb su mu pokrovitelji. Također, neke od suradnji su s Raiffeisen i Zagrebačkom bankom, a A1 je sponzor panela o pametnim gradovima. Upravo na tom panelu sudjelovat će gradonačelnici tri od četiri najvećih gradova, Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka i Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke. Podržale su ga i Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti, Julije Domac, savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu, ali i Saša Cvetojević i Marina Matijević. Ima još kompanija koje su bile zainteresirane za suradnju, ali trenutno nismo imali niti vremena niti znanja temeljem kojeg bi zaključili jesu li one dovoljno održive da bi nam mogle biti partneri za što ćemo u budućnosti oformiti stručno povjerenstvo.
Mogu li ovakvi festivali zaista educirati ljude koji ne razmišljaju o tome da su klimatske promjene veliki problem?
Mi, prije svega, želimo dati primjer održivosti, ne želimo nametati vrijednosti. I sami smo u procesu tranzicije na održivije. Smatram da se, u tri dana trajanja festivala, neće dogoditi ništa drastično, ali se ljudi mogu senzibilizirati. No, festival je centralna točka koja može napraviti neki utjecaj. Na neke više, na neke manje. Ako smo manje senzibilizirani onda neće uopće ili će manje utjecati na nas, a ako smo više senzibilizirani za ovu temu onda će se utjecaj dogoditi. Mi smo pokušali napraviti projekt koji će obuhvatiti što više pojedinaca i vrijednosti.
Jesu li ljudi zaista postali toliko ekološki osviješteni u posljednje vrijeme ili je ekologija danas jednostavno dio dobrog marketinga?
Vjerojatno oboje. No, za mene osobno, čak i činjenica da je održivost i ekologija marketinški trik je pozitivnije nego da nije. Gdje god se vrti neki novac postoje neki interesi, ali ne bih ulazio u tuđe motive. Proizvodi će se ionako prodavati na policama, a ovako se radi i nešto dobro. Nama nije cilj mijenjat motive zašto ljudi rade to što rade, već dizati svijest da moramo živjeti održivije. Kao entuzijast bi volio kada bi svi vjerovali u održivost kada ju primjenjuju u poslovanje ili politiku, ali je najbitnije da se stvari mijenjaju.
Može li modna industrija, koja je tako veliki zagađivač, pridonijeti zelenijem svijetu? I kako?
Postoje velike korporacije koje izbacuju kolekcije koje su održive i komuniciraju održive vrijednosti, nebitno bilo to zbog marketinga ili ne, međutim generalno su sve velike kompanije i dalje veliki zagađivači. Istovremeni su hrvatski dizajneri najbolji primjer 'slow fashiona', a ako je neki segment mode održiv, onda su to lokalni dizajneri koji ne rade brzu modu. Kao i u drugim industrijama, ovdje će proces tranzicije na održiviju modu trajati dok god nećemo prestati kupovati od velikih proizvođača. Pitanje je akcije-reakcije. Dok god mi budemo spremni kupovati jeftinu robu do onda će se ona proizvoditi.
Jesu li onda ekologija i održivost rezervirani za bogatije?
Glavni izazov za rješavanje klimatskih promjena je nejednakost u društvu. Puno je lakše pričati o tome da je bolje kupiti neki skuplji proizvod koji je održiviji u bogatijim zemljama, dok je u onima u kojima su ljudi gladni to nemoguće. Ekonomska nejednakost je prvi problem koji države moraju riješiti kako bi riješile problem zagađenja. Klimatske promjene i zagađenje su globalni problem i utječu na Švedsku, jednako kao i na Indiju.
Mislite li da velike kompanije i tvornice zaista mogu u svojem u radu brinuti o ekologiji i biti potpuno održive?
Ja nisam stručnjak u tom području da bi znao odgovoriti na to pitanje, ali smatram da mogu biti puno održivije nego što su danas. Dok god živimo u ovakvom sustavu vrijednosti, di je najbitnije koliko će rasti BDP, teško da kao društvo možemo biti potpuno održivi. Taj poredak je neodrživ pa onda niti kompanije ne mogu biti sto posto održive. No, možemo ih senzibilizirati da budu što održivije jer one proizvode za nas. Pa ukoliko mi kao pojedinci šaljemo poruku da nam je održivost bitna, onda će kompanije reagirati na tržište. No, ono što je bitno je da kompanije koje pričaju o zelenom zaista i rade zeleno. To je ključno.
Jesu li 'zeleni' influenceri idući trend koji je će preplaviti mreže?
Moguće. No, to je trend koji će biti vrijedan za podržati, pogotovo jer smo u prošlosti podržavali razne, manje bitne trendove. Super je ako će se komunicirati održive vrijednosti umjesto nekih koje su sada dominantne kod influencera. Smatram da svi koji imaju moć dosega moraju osjećati odgovornost jer prenose informaciju i motivaciju. Kada se pojave, 'zeleni' influenceri će imati moju podršku, a za sada mogu istaknuti Marinu Matijević koju smatram najautentičnijom takvom influencericom koju sam upoznao.
Koji su Vam planovi za budućnost?
Imamo jako puno ideja, motiva i ambicije za rad, ali je trenutno teško reći što ćemo sve raditi u budućnosti. Ono što je sigurno je to da će se iduće godine u lipnju održati novi Greencajt festival i on će biti ozbiljniji. Ovaj prvi festival je jako velik za prvo izdanje, ali je malen za naše ambicije. Želja nam je da Zagreb kroz taj projekt postane regionalno središte gdje će se pričati o održivim temama.