Hrvatska ima čak dva jednoroga – Infobip i Rimac Automobili. Za usporedbu, veliki kreativci kakvi su Finci, Danci, Norvežani, Česi, Poljaci ili Talijani, nemaju nijednoga. Možda je i zato, kada je riječ o hrvatskim startup-ovima, euforija preblaga riječ. Moderna Hrvatska ne pamti da je bilo koji dio realnoga sektora ikada imao toliko medijskoga prostora koliko sada imaju startup-ovi. Nitko, naravno, ne protestira, štoviše, osvježavajuće je čitati, slušati i gledati ponešto drukčiji sadržaj. No, za ukupnu ekonomiju važno je znati ima li ta euforija stvarnu podlogu. Mogu li startup-ovi ozbiljnije 'podebljati' BDP zemlje i/ili barem postati 'game changer'? Odgovor na to pitanje ovisi o tome koga pitamo.
Frane Šesnić, direktor ZICER-a kaže kako poseban naglasak stavljaju na poticanje inovacijskih rješenja temeljenih na visokim tehnologijama koje mogu rezultirati proizvodima visoke dodane vrijednosti. - Naši startupovi tako razvijaju rješenja iz područja visoke tehnologije, elektronike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, zelenih tehnologija, energetike i održivog razvoja, logistike i digitalizacije transporta, umjetne inteligencije, robotike, zdravstva i turizma. Oni izvoze na šest kontinenata, a njihovi proizvodi postaju globalno konkurentni. Time imaju potencijal stvaranja utjecaja na ukupnu ekonomiju – kaže Šesnić dodajući kako ZICER ima sve, od infrastrukture do mentora, radionica i pristupa zajednici. - Zato je stopa preživljavanja startupova u ZICER-u znatno veća od bilo kakvog standardnog prosjeka. Ta stopa prelazi 85 posto ukupnog broja startupova.
A sada brojke, analizirao ih je poslovni savjetnik Nikola Nikšić. Ako kao godinu osnivanja poduzeća uzmemo 2017., što bi značilo da su prve poslovne brojke objavljene u 2018., onda stvari stoje ovako kako ih je izvukao i analizirao Nikola Nikšić:
Za 2018. od 133.876 poduzeća koja su javno objavila financijska izvješća, za 13.294 (ili 10-tak posto) to je bila prva predaja. U 2019. od tih oko 13 tisuća 91 posto ih je predalo i za tu godinu, a godinu kasnije još je oko 83 posto startup-ova (startalih u 2017.) na životu.
Nakon dvije godine broj zaposlenih koji je u 2018. iznosio 26,9 tisuća, u 2020. je - nakon 35,2 tisuće u 2019. – zadržan na 33,7 tisuća, što je oko pet posto manje. Prihodi su u 2020., godini pandemije, blago pali (4,5 posto ili oko 800 milijuna kuna) u odnosu na 2019. (sa 16,6 na 15,8 milijardi), a u odnosu na startnu 2018., kada su prihodi iznosili 8,2 milijarde kuna, gotovo su udvostručeni.
No s obzirom na to da Hrvatima kronično nedostaje poduzetničkoga mentalnog sklopa, u tom bi dijelu startup-scena itekako mogla biti game changer. Ona to već jest kad je u pitanju način financiranja poslovanja. Većina je 'odraslih' tvrtki i dalje bankocentrična. Startupovi znatno rjeđe kucaju po bankarskim vratima (ne samo zato što će im se ona i rijetko otvoriti). Mlade, propulzivne tvrtke zajahale su val crowdfundinga, pa čak i venture i equity-kapitala
Više o tome pročitajte u novome broju tiskanog i digitalnog Lidera.