Pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa, ali njihov rad se smatra pozitivnijim od rada institucija Europske unije u cjelini.
I dalje se prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa smanjuje: 3,63 naspram 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku. Zanimljivo je da se rad naših mjerodavnih smatra višim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,93). Također, općenito se većom ocjenjuje pomoć Europske unije u suzbijanju epidemije u Hrvatskoj (2,73) nego pomoć u sanaciji štete od potresa (2,56).
Nevolja oslabljuje Hrvatsku te EU, ali nas osobno čini podjednako slabijima ili jačima.
Građani smatraju da će nakon ove krize Hrvatska (66,3%) i Europska unija (51,6%) izaći slabije nego ranije. Istovremeno misle da će oni osobno izaći slabiji (25,1%) ili jači (23,9%) u podjednakom omjeru. 6,3% građana smatra da će neke države napustiti EU nakon završetka pandemije, a polovina (50,5%) nije sigurna.
Strah od zaraze i dalje pada, a građane je popuštanje mjera ponajprije potaklo na ispijanje kave ili pića u restoranu, uljepšavanje te shopping.
Smirivanje epidemiološke situacije je dovelo do smanjenja straha od zaraze: 21,7% u odnosu na 36,6% u travnju i 46,4% u ožujku.
Popuštanje mjera i ukidanje restrikcija građane je u najvećoj mjeri ponukalo da prije svega popiju kavu ili piće u kafiću (48,0%), no trećina je ipak najprije posjetila shopping centar (37,4%), frizerki/kozmetički salon (35,9%) ili drugu županiju (30,6%).
Građani će tijekom godišnjih odmora na Hrvatsku obalu putovati podjednako kao i lani, dok će ovu sezonu rjeđe odlaziti u inozemstvo.
Općenito, podjednaki udio građana planira za godišnji putovati unutar Hrvatske (62,0%) kao i prethodne godine (63,7%) dok se vidi razlika u planiranim godišnjim odmorima van Hrvatske u ovoj (12,2%) u odnosu na prošlu turističku sezonu (20,8%). 32,8% građana smatra da je otvaranje granica unutar EU sigurno za članice, dok ih 22,4% smatra da nije sigurno. 57,4% misli da bi Hrvatska trebala otvoriti granice, ali samo turistima iz sigurnih zemalja.
Iako se utjecaj pandemije COVID-19 i dalje smatra prijetnjom za mnoge aspekte života u narednih godinu dana, desetina građana vidi pozitivne aspekte za obiteljski život.
Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (64,3%), osobni život (43,7%) i zaposlenje (38,7%). 24,3% građana predviđa i posljedice po obiteljski život. Mali udio građana vidi pozitivne posljedice ove epidemije i to uglavnom na obiteljski život (10,7%).
I dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj nego u razdoblju prije epidemije. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (91,0%), pad gospodarstva općenito (89,9%), posljedice za turizam (89,5%), pad zaposlenosti (88,3%) te visine plaća (83,7%).
Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom svibnja 2020.