Hrvatska
StoryEditor

Istraživanje - Zbog pandemije će mnogi odustati od putovanja, bazena, spa tretmana...

02. Lipanj 2020.
Spa tretman
Kriza s koronavirusom ostavila je traga na svim segmentima života i poslovanja, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu. Poput nekog strogog učitelja, koronavirus je razotkrio sve slabe točke nas kao pojedinaca, ali i tvrtki i organizacija, pa i samih država.

Ozbiljni ekonomski analitičari već godinama upozoravaju da je u gospodarskoj slici Hrvatske prevelika ovisnost domaćeg bruto proizvoda o turizmu. Prema procjenama World Travel & Tourism Councila, oko 25 posto poslova u Hrvatskoj, ili 383.300 radnih mjesta ovisi o turizmu i putovanjima, što je zabrinjavajuće velika brojka. Euforična sezona 2018. sa svojim velikim sportskim i turističkim uspjesima, kao i po svim službenim pokazateljima najuspješnija sezona 2019., dodatno su raširile krila turističkim djelatnicima i onima koji su to silno željeli postati. Na nekim mikrolokacijama, situacija je bila dovedena do apsurda kroz iskorištavanje svih smještajnih kapaciteta, uključujući i vlastite krevete ili balkone – samo da bi se dobio komadić kolača koji se u tim trenucima činio beskonačno velik.

Kako će izgledati sezona 2020. nitko pouzdano ne zna, no ona će prvenstveno ovisiti o objektivnoj situaciji vezanoj uz pandemiju koronavirusa, a s druge strane o osobnom doživljaju građana RH, koji će ove godine biti ipak glavna uzdanica turističkog sektora, koliko su aktivnosti vezane uz turizam, bilo da je riječ o putovanjima, smještaju ili korištenju pojedinih usluga, sigurne za korištenje. Upravo to je bila tema istraživanja koje je Valicon proveo sredinom svibnja na uzorku od n=1.000 građana starijih od 18 godina.

Prema ovom istraživanju, najveći broj građana smatra odlaske u noćne klubove kao aktivnost koja je najrizičnija za širenje koronavirusa, njih čak 77 posto. Među rizičnije aktivnosti oni doživljavaju i bazene (69 posto), te spa tretmane (64 posto). Kada je riječ o putovanjima, sva putovanja izvan Hrvatske, osobito ona na udaljene destinacije, velika većina građana (74 posto) smatra rizičnim. Ova putovanja uključuju dugotrajne avionske letove, a i same destinacije koje su izvan EU često nemaju, kao se to sad već uvriježilo reći, tako dobru epidemiološku sliku, pa se može pretpostaviti da su to glavni razlozi ovakvih procjena. No, za većinu građana RH rizična su čak i kraća putovanja u zemlje EU, npr. vikend putovanja u prijestolnice gradova Europe, što je prije korone bio dosta omiljen i relativno pristupačan oblik turističke ponude, tako misli 2/3 njih. Približno jednak broj građana rizičnim doživljava i putovanja u zemlje regije, tako da čak ni te destinacije nisu ništa bolje ocijenjene. Za domaće turističke djelatnike svakako dobra vijest je da je taj omjer, kad su u pitanju destinacije unutar RH, osjetno manji, pa tako putovanja unutar RH rizičnim smatra 38 posto građana, što je i dalje relativno veliki postotak, ali značajno manji od svih drugih destinacija.

Podaci za pojedini tip smještaja su vrlo zanimljivi. Ovo ljeto, potencijal za procvat kod domaćih gostiju imaju kampovi koji se doživljavaju kao najmanje opasan smještaj – čak 67 posto ih ne smatra rizičnim, što jednako vrijedi i za one koji su dosad bili posjetitelji kampova i za nekorisnike. U usporedbi s kampovima, 60 posto građana doživljava privatni smještaj nerizičnim, dok je hotelski smještaj u nešto nepovoljnijoj poziciji budući da ga sigurnim smatra samo 50 posto građana.

Kada je riječ o ostalim ugostiteljskim objektima, izuzev spomenutih noćnih klubova, i tu su građani dosta oprezni, jer svaki drugi (51 posto) smatra da je odlazak u kafić svojevrstan rizik za ponovno širenje virusa, a restorani su percipirani nešto manje rizičnim od kafića (45) posto. Održavanje fizičke distance je najveće i najpouzdanije u restoranima, pa je vjerojatno to glavni razlog za ovakve procjene.

Percepcija rizika izravno je povezana sa spremnošću da se određena mjesta posjete, ali tu utjecaja ima svakako i to ide li netko inače na neka od tih mjesta. Podaci iz ovog Valiconovog istraživanja upozoravaju da bi bazeni mogli doživjeti najveći pad u ukupnom broju posjetitelja, budući da je čak 16 posto građana izjavilo da neko vrijeme neće ići tamo. Kada se tome doda još 18 posto onih koji će prorijediti svoje odlaske na bazene, to je vrlo značajan postotak. Slično je i sa spa/wellness ponudama, koje u apsolutnim brojkama imaju manje onih koji neko vrijeme neće tamo ići (10 posto), ali kada se gledaju samo oni koji inače koriste ovu uslugu, onda je ta slika dosta nepovoljnija budući da će 20 posto dosadašnjih korisnika vrlo vjerojatno prekinuti na neko vrijeme odlaske u spa i wellness centre. Ako žele ublažiti taj pad, oni će morati uložiti više ne samo u provedbu mjera sigurnosti, nego i u komunikaciju prema svojim potencijalnim kupcima kako bi ih uvjerili da su i ta mjesta sigurna za njih i članove njihovih obitelji, a vrlo vjerojatno da će morati prilagoditi svoje cijene toj novoj potražnji.

Kada je riječ o destinacijama, brojčano najviše građana će smanjiti i/ili odustati od putovanja unutar EU – 15 posto anketiranih je izjavilo da neko vrijeme sigurno neće putovati više u zemlje EU, odnosno da će planirana putovanja odgoditi, a još 20 posto da će smanjiti ta putovanja. To znači da će približno svaki peti dosadašnji putnik na te destinacije odustati ili odgoditi put, a još 28 posto njih planira smanjiti ta putovanja, tako da će se prepoloviti broj onih koji su zainteresirani za takva putovanja. Slična je situacija i s dalekim destinacijama, na koje inače putuje manje ljudi, ali kada se fokusiramo samo na dosadašnje putnike oko polovice njih će svoje planove smanjiti, prolongirati ili odgoditi za neka druga vremena, što bi moglo značajno pogoditi ovaj sektor. Postotak onih koji planiraju još češće putovati na daleke destinacije nije naprosto dostatan da kompenzira ovaj potencijalni gubitak.

Što se tiče planiranja odmora unutar Hrvatske, tu je situacija za domaću turističku industriju ipak nešto povoljnija budući da 56 posto građana ima namjeru putovati na odredišta unutar Hrvatske kao i do sad, a 5 posto ih namjerava i povećati čestinu svojih putovanja. Udio onih koji misle da će na domaće destinacije putovati manje nego prije je 20 posto, onih koji će takva putovanja za sad odgoditi je 7 posto, dok onih koji ni inače nisu išli na putovanja po Hrvatskoj ima 12 posto. To znači da je pad spremnosti odlaska na put ili odmor unutar Hrvatske ipak nešto manji nego kad su u pitanju inozemne destinacije, točnije od ukupnog broja onih koji inače idu na kratka putovanja ili odmor unutar Lijepe naše njih nešto manje od 1/3 razmišlja o smanjenju ili odustajanju od takvih putovanja. Domaća turistička industrija bi svakako trebala razmotriti kako njima pristupiti ako želi ublažiti pad prihoda koji se očekuje kad je riječ o dolascima inozemnih gostiju. Uspješan model privlačenja domaćih gostiju imali smo prilike vidjeti prethodnih dana, kada je naš najpopularniji nacionalni park Plitvička jezera otvorio ovogodišnju sezonu sniženjem ulaznica i time potaknuo veliki povratak domaćih turista. Čini se da je za Hrvate odlazak u prirodu i na lokacije na otvorenom za sad najpouzdaniji model za privlačenje turista, pa su društvene mreže bile preplavljene selfijima i obiteljskim fotografijama sa zelenkasto-tirkiznih površina okupanih suncem.

Iako se kampovi percipiraju kao najmanje rizična mjesta za novi val širenja koronavirusa, ipak i kod njih nalazimo dosta opreza među onima koji ih koriste. Naime, gotovo 60 posto građana RH starijih od 18 godina ne ide kampirati, pa je ovih 7 posto onih koji su izjavili kako će za sad odgoditi na neko vrijeme svoj odlazak ili možda više neće ni ići u njih zapravo gotovo svaki peti dosadašnji korisnik. Privatni smještaj iznajmljen preko posrednika, kao što su Booking ili AirBnB, je u nešto povoljnijoj poziciji od hotela, budući da imaju i u apsolutnom (10 vs. 13 posto), ali i u relativnom omjeru (17 vs. 20 posto) manje onih koji misle da će odgoditi korištenje takvog oblika smještaja, a imaju i manji postotak onih koji su izjavili da će smanjiti korištenje ovih usluga.

Turizam je iznimno osjetljiv na prirodna i društvena gibanja. Dok je Hrvatska uživala u svojim 'debelim' turističkim godinama, neke druge zemlje su gladovale u tom pogledu, primjerice Turska, koja je zbog nestabilne geopolitičke situacije postala manje privlačnom destinacijom. Međutim, globalna pandemija uzdrmala je čvrsto uvjerenje zapadne civilizacije da je cijeli Svijet naše igralište, prizemljila zračni promet, zatvorila granice, ali i dovela do smanjenja onečišćenja i obnavljanja prirode i pojedinih vrsta. Sve to u kombinaciji sa smanjenjem kupovne moći, dovelo je do velikih promjena s kojima će se morati nositi turistički djelatnici, prvenstveno drugačijom, kvalitetnijom i boljom ponudom, ali i promocijom koja će morati uzeti u obzir i kako umanjiti percepciju rizika koja će uvelike utjecati na konačne odluke hoće li i gdje građani RH putovati.

Autori: Katarina Primorac i Josip Tvrtković

20. travanj 2024 03:35