Hrvatska
StoryEditor

Ivan Ergović: Uspješno smo se razdužili pa opet možemo razmišljati o većim investicijama

28. Travanj 2021.
Ivan Ergović, Nexe Grupafoto Dražen Lapić
Pratimo aktualne događaje na tržištu građevnog materijala, pa tako i u dijelu potencijalnih akvizicija. U svakom slučaju, nastojat ćemo se ne prezadužiti, kombinirat ćemo ulaganja s fondovima da se opet ne dovedemo u situaciju da pogriješimo dođe li kriza

Nakon što je 2016. završen predstečajni postupak, Nexe Grupa sljedećih je godina ostvarivala rast uspjevši početkom listopada 2020. prijevremeno otkupiti obveznice koje je izdala u rujnu 2019. u ukupnom iznosu od deset milijuna eura. Većinski vlasnik i predsjednik Uprave Ivan Ergović (67 posto udjela) priča nam da je sada koeficijent neto duga i EBITDA-e 1,2 i naglašava da je to gotovo nevjerojatno za kompaniju koja je bila u teškoćama, a financijske obveze Grupa je lani reprogramirala na dulji rok uz manju kamatu.

Od 2019. njegovi sinovi Stjepan, Josip i Ivan članovi su Uprave Nexe Grupe. Ergović, inače mnogo opušteniji i duhovitiji nego što nam se čini na prvi pogled, kaže da je odlučio da strateške odluke neće više donositi bez njih te ističe da je ponosan na njih jer su prošli kroz većinu segmenata poslovanja unutar Grupe. Oni su 'obrazovaniji, govore jezike, imaju nove ideje, ali fali im iskustva' i baš zbog toga otac vjeruje da je ovo dobra kombinacija.

Nexe Grupa ima tvrtke u tri zemlje: u Hrvatskoj proizvodi cement, beton, agregat, crijep, ciglu i betonske elemente; u Srbiji beton, ciglu, crijep i keramičke pločice; a u BiH ciglu i beton. U zadnjih deset godina unutar Grupe investirano je ukupno 557 milijuna kuna, u proteklih pet godina 345 milijuna kuna, a samo lani to je bilo 115 milijuna kuna.

Nexe Grupa je među uspješnijim primjerima predstečajnog postupka. Kako ste uspjeli?

– Prije predstečaja bilo je pritisaka banaka da se proda cementara. Da smo to prihvatili, ne bismo mogli vratiti kredite jer je proces prodaje dugoročan, ostatak Grupe otišao bi u stečaj i zato na to nisam pristao. A da je bilo razumijevanja bankara, nismo ni trebali ići u predstečajni postupak. Prije Zakona o predstečaju 2011. imali smo obveznicu od 120 milijuna eura i predlagali smo obvezničarima da nam reprogramiraju obveze na dulji rok, međutim, oni su odustali i zato smo morali u predstečaj. Rezultati koje smo u sljedećim godinama ostvarili zaključno s prošlom potvrđuju da smo to mogli financirati. Ali razumijem i bankare, nije im bilo lako prihvatiti naš prijedlog.

Kako je Nexe Grupa poslovala lani?

– Ostvarila je konsolidirane poslovne prihode od 1,2 milijarde kuna, što je rast od sedam posto u odnosu na 2019. Operativna dobit bila je veća od 280 milijuna kuna, što je više za 35 posto u odnosu na 2019., a neto dobit također je rasla – na 150 milijuna kuna. Možemo biti zadovoljni jer smo te rezultate ostvarili zahvaljujući odličnim efektima u proizvodnom dijelu i promjenom pristupa u prodaji, a bila je i dobra potražnja. Primjerice, lani je prodaja cementa, koji je uz beton najbolji pokazatelj trendova u državi, bila na razini 2008. godine.

Stvarno?! To je dobar rezultat, pogotovo s obzirom na koronakrizu.

– Uplašili smo se kada je uveden lockdown, međutim, pokazalo se da ova kriza nije dotakla građevinski sektor, a k tome, za razliku od financijske krize iz 2008. kada smo svi bili prepušteni sami sebi, sada su vlade pomogle poduzetnicima. Osim toga, ovu su krizu tvrtke, poučene iskustvom iz prethodne, spremnije dočekale.

Kakvi su rezultati po segmentima?

– Najveći rast ostvarili smo na tržištima Hrvatske i Srbije, a naš najveći segment – Divizija za cement, beton, agregat i betonske elemente i u 2020. prednjačio je prema ostvarenim pokazateljima, a utjecaj COVID-19 na naše poslovanje osjetio u segmentu crijepa i cigle. Naime, novogradnja nije bila usporena, pa je cementa trebalo, ali su ljudi ipak odustajali, primjerice, od rekonstrukcije krovova starih objekata zbog krize. Uspjeli smo ponajprije zato što smo proširili tržište. U Hrvatskoj ostvarujemo 40 posto prihoda, a koliku smo promjenu napravili pokazuje podatak da smo u našoj zemlji 2008. prodali 90 posto proizvedenog cementa. Na Srbiju pak otpada 27 posto prihoda, 17 posto ostvarili smo u Bosni, a ostalo su druga tržišta.

Koja su to druga tržišta?

– Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo, Makedonija, Austrija, Mađarska. Lani je na tim tržištima ostvareno 166 milijuna kuna – jedan posto manje u odnosu na 2019.

Rekli ste da ste promijenili pristup prodaji. U kom smislu?

– Okrenuli smo se lani kanalnoj prodaji – jedan naš prodajni predstavnik prodaje sve naše proizvode. Prije se događalo da se kupcima ujutro pojavi predstavnik za cement, a popodne onaj za crijep. Sada imamo dva kanala – za građevinare i trgovce, prodaju smo centralizirali na razini Grupe i na taj način pokrivamo sva tržišta.

U što ste investirali zadnjih godina?

– Iako smo ulagali i ulagat ćemo veliki novac u modernizaciju kapaciteta, nove proizvode, unapređenje procesa, digitalizaciju…, najviše ulažemo u smanjenje troškova energije, koji imaju najveći udio u troškovima Nexe Grupe. Zato je 2018. pokrenuto postrojenje za korištenje alternativnih goriva u tvornici cementa Nexe, zahvaljujući čemu je upotreba fosilnih goriva smanjena za 40 posto.

Kolika je to godišnja ušteda?

– Troškovi su manji za 40 milijuna kuna, a isto tako smo u Vinkovcima, uza sufinanciranje iz EU fonda za regionalni razvoj, uložili u modernizaciju proizvodnje crijepa, gdje smo smanjili utrošak energije za 25 posto, a time smo smanjili i emisije CO2. Naš cilj je da nam toplinska energija u proizvodnji cementa bude neutralna, jer mi koji proizvodnjom emitiramo CO2 to moramo i plaćati. Dijelom imamo pravo na besplatne emisijske jedinice, a preostali dio emisijskih jedinica trebamo kupovati, što Grupu na godinu stoji osam milijuna eura. U zadnje tri godine cijena emisijskih jedinica skočila je s četiri eura po toni na 40 eura u 2020., što znatno utječe na trošak proizvodnje. Upravo nam je i zbog toga vrlo važan prelazak na potrošnju energije iz obnovljivih izvora.

Koji su budući projekti?

– U 2021. planiramo investirati 123 milijuna kuna. Istodobno, katalogom investicija Nexe Grupe za razdoblje do 2025. predviđena su ulaganja u projekte za unaprjeđenje poslovanja – razvoj, modernizaciju, efikasnost i inovacije s naglaskom ponajprije na moderne tehnologije za dekarbonizaciju u skladu s europskim planom smanjenja CO2 emisija. Prošle godine započeli smo ulaganja u automatizaciju i digitalnu transformaciju u suradnji s najvećim svjetskim sustavima, što nam nudi razne mogućnosti integracije i praćenja vlastitih poslovnih procesa i rezultata. Novom digitalnom kampanjom, koju ćemo realizirati u ovoj godini, želimo se otvoriti prema cijelom digitalnom društvu i predstaviti brend u pravom svjetlu. Osim toga, planiramo i neke nove proizvode.

Koje?

– U koprivničkoj tvornici agregata Igmi planiramo modernizirati proizvodnju u cilju izdvajanja silicijskog dijela sirovine koji se može upotrijebiti za proizvodnju stakla, a ne samo za nasipe i betone. Tu bi paralelno bile znatne uštede u energiji. Također, planiramo i proširenje kapaciteta crijepa, ali i neke nove proizvode u segmentu cigle. Naime, u Našicama imamo izvanrednu glinu, što je potvrdio jedan njemački institut. Još nismo donijeli konačnu odluku, ali radimo na pripremi projekta gradnje nove tvornice u Našicama, kakve u ovoj regiji nema. Za samu gradnju takve tvornice trebat će oko dvije godine.

Hoćete li izdavati nove obveznice nakon što ste prije roka otkupili stare?

– U ovom trenutku ne razmatramo tu mogućnost, ali ako se ukaže potreba, ne isključujem da to opet uradimo. Imamo i svog novca, a za razvojne projekte jako su dobre HBOR-ove linije kredita na dugi rok. Ako bismo išli u neka veća ulaganja, onda bismo razmotrili i ulaganja fondova.

Jeste li razgovarali s nekim fondovima?

– Zasad nismo jer još uvijek ništa nije aktualno. No nadamo se i novcu iz EU fonda za oporavak, a preko HUP-a razgovaramo s Vladom da ga se veći dio usmjeri u privatni sektor. Razgovarao sam s nekim ministrima i meni se čini da oni imaju razumijevanja za to.

Što kažete na Vladin prijedlog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, u kojem stoji da će 54 posto novca biti dodijeljeno gospodarstvu, ali uključujući gradnju željeznice i projekte Hrvatskih cesta?

– Ulaganja u javnu infrastrukturu, iako potrebna, neće rezultirati efektima koje će stvarati nova radna mjesta i nužni gospodarski rast, posebno u kontekstu prevladavanja krize uslijed aktualne pandemije. Osim provođenja nužnih reformi, svakako treba osigurati preduvjete za povećanje ulaganja u privatni sektor, jer jedino tako možemo osigurati održiv gospodarski rast.

Što je s akvizicijom Cemexa?

– Pratimo aktualne događaje na tržištu građevinskih materijala, pa tako i u dijelu potencijalnih akvizicija. Refinanciranje koje smo nedavno dovršili otvara nam mogućnost za razmatranje raznih projekata, ali u ovom trenutku nemamo konkretnih informacija o kojima bismo mogli govoriti

Ako ne Cemexa, planirate li neku drugu akviziciju?

– Da, riječ je o velikom projektu i velikom novcu i u ovom trenutku ne mogu ništa više reći. Sad kad smo se razdužili, možemo razmišljati o većim investicijama. U svakom slučaju, nastojat ćemo se ne prezadužiti, kombinirat ćemo ulaganja s fondovima da se opet ne dovedemo u situaciju, dođe li kriza, da pogriješimo. Inače, ove ćemo godine otvoriti još jednu betonaru u Sisku da bismo zadovoljili potrebe za Banovinu. Zaposlit ćemo desetak ljudi, očekujemo uskoro sve dozvole.

Tražite li radnike i kakve?

– Nismo imali problema s radnom snagom jer dajemo dobre uvjete pa ljudi kod nas dolaze i iz drugih kompanija. U lipnju prošle godine, u jeku koronakrize, u tvornici cementa Nexe sklopljen je novi kolektivni ugovor na rok od dvije godine, čime je povećan proračun za plaće za deset posto, kao i neoporezivi iznos za prigodna davanja, uz prijašnje povlastice. Nedavno je sklopljen novi KU i za našu tvrtku Igmu u Koprivnici, gdje su također zadržane sve povlastice i materijalna prava. U Srbiji smo znatno povećali plaće, pa nam se u kratkom roku, što na natječaje, što s otvorenim zamolbama, javilo više od 300 ljudi.

Koje kadrove najviše trebate?

– Nexe Grupa zapošljava više od tisuću radnika u Hrvatskoj, oko 550 u Srbiji i nešto više od 100 u BiH, ukupno oko 1700 njih. U zadnje tri godine vidljivo je povećanje broja zaposlenih u tvrtkama u Hrvatskoj i zadržavanje razine broja zaposlenika u Srbiji i BiH, a glavni trendovi su pomlađivanje kadra, čime je prosjek starosti zaposlenih pao na 45 godina, te porast broja zaposlenika viših kvalifikacija. Zbog automatizacije i digitalizacije treba nam mnogo inženjera i majstora, koje uspijevamo dobiti.

Od 1990. na čelu ste Nexea, kad se planirate povući?

– Pa nisam planirao… dok me ne potjeraju djeca (smijeh). Sinovi donose operativne odluke, ja sam moderator, više sam zadužen za strateška promišljanja, o kojima onda zajednički odlučujemo. Početkom 2020. Upravu smo ojačali dolaskom Ivane Čehulić. Ona je na poziciji članice Uprave za financije i njezin dolazak u Upravu, kao nekoga tko je neutralan i nije iz obitelji, poruka je investitorima i bankama o transparentnosti i profesionalnosti našeg pristupa.

Rastu cijene građevnog materijala, što možemo očekivati?

– Mi nismo znatnije mijenjali cijene, ali može se očekivati da će rasti zbog rasta cijena energije, CO2, goriva i sirovina. Mislim da ipak neće biti većeg porasta, cijene su dosad uglavnom pratile godišnju inflaciju, a ne vjerujem da će zbog potresa biti nagle potražnje jer je to u svjetskim razmjerima jako malo.

Prije deset godina bili ste na čelu HUP-a. Jeste li zadovoljni promjenama?

– Možemo biti zadovoljni, na čelo su došli mladi i obrazovani ljudi. I prije sam upozoravao na potrebu promjena jer smo imali ekipu koja je dugo bila na čelu i koja je više radila za sebe. Očekujem da ova nova radi za sve nas. Ne očekujem dalje podjele i mislim da tvrtke koje su istupile iz HUP-a to nisu trebale učiniti.

24. studeni 2024 21:15