Iz temelja će se promijeniti odnos građana prema otpadu

Vlada je s današnje sjednice u Sabor poslala prijedlog zakona o održivom gospodarenju otpadom, za koji ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ocjenjuje da će iz temelja promijeniti komunalno ponašanje i odnos građana prema otpadu.

Prijedlogom zakona Vlada mnoge ingerencije i obveze koje se tiču zbrinjava otpada spušta na jedinice lokalne samouprave.

One će tako, primjerice, morati osigurati izdvojeno prikupljanje raznih tipova otpada, to jest primarna selekcija bit će njihova obveza. To praktički znači da će jedinice lokalne samouprave, prihvati li Sabor Vladin prijedlog, morati osigurati kontejnere za izdvojeno prikupljanje raznih vrsta otpada pred kućama građana.

Naravno, to će i koštati, kaže Zmajlović, ali upozorava da sadašnji sustav jedne 'hrpe' za sav otpad, izaziva visoke troškove brojnih zbrinjavanja i sanacija koji su od 2005. godine do sada iznosili više od 500 milijuna kuna, a zatrpano zemljište vrijedno je još pet milijardi kuna.

Vlada predlaže i nov način zbrinjavanja glomaznog otpada prema kojem jedinice lokalne samouprave moraju građanima omogućiti besplatnu predaju u reciklažna dvorišta ili omogućiti uslugu prijevoza po pozivu. 

Vlada je na današnjoj sjednici donijela i uredbu kojom radnicima iz država članica Europske unije, koje su ograničile pristup svojim tržištima rada za hrvatske radnike, od 1. srpnja uvodi jednaka ograničenja.
Prema danas donesenoj uredbi o privremenoj primjeni pravila o radu državljana članica EU i njihovih obitelji, koju je obrazložio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, privremeno se ograničava zapošljavanje državljana država članica EU-a koje su zbog zaštite svog tržišta rada uvele prijelazna razdoblja za Hrvatsku.

Te su zemlje kao glavni razlog za svoje odluke navele teško stanje na svojim tržištima rada i veliku nezaposlenost u Hrvatskoj.

- Imajući u vidu stanje na tržištu rada Hrvatske i mogućnost danu propisima, ocijenjeno je kako je potrebno privremeno ograničiti zapošljavanje onih državljana članica EU ukoliko su one zbog zaštite svog tržišta rada uvele prijelazna razdoblja za Hrvatsku - obrazložio je ministar Mrsić.

Prema Vladinim podacima, ograničenja za hrvatske radnike uvele su Slovenija, Nizozemska, Velika Britanija, Austrija, Njemačka, Španjolska i Belgija, a još se ne znaju odluke Francuske, Italije i Portugala. Zasad se čini da ostale članice neće ograničavati slobodu kretanja hrvatskih radnika.