Hrvatska
StoryEditor

Izgledi za odštetu tvrtkama pogođenima zabranama rada nisu veliki, ali ima ih

28. Srpanj 2021.
Mnogi poduzetnici smatraju da je mjera zabrane rada za pojedine djelatnosti bila diskriminacijska, kao i Vladine mjere, ali samo se pet njih usudilo najaviti da će zbog toga tužiti državu i tražiti odštetu. Izgledi da će u tome uspjeti, čini se, ponajprije ovise o tome hoće li imati dovoljno strpljenja i volje da stvar tjeraju do najviših sudskih instancija

Nekako nam ova najava mirenja i potencijalne tužbe pet tvrtki i obrta pod okriljem Udruge Glas poduzetnika više vuče na njihov očaj nego što je izgledno da će pobijediti državu iako ih ni na koji način ne želimo obeshrabriti. Jer u slučaju tužbe (ne uspije li mirenje) država će, sigurno, nastojati iskoristiti važan argument – odluku Ustavnog suda donesenu u rujnu prošle godine prema kojoj su sve odluke nacionalnog Stožera civilne zaštite proglašene da u skladu s Ustavom i zakonima. Ipak, UGP i tvrtke nisu bez izgleda na sudu.

Iako odluka Ustavnog suda ne ide u prilog UGP-u i pet tvrtki i obrta –Svikoncerti (koji se bavi povremenim prijevozom putnika), turistička agencija Locuples, Coffee & Wine bar i Đurine hiže (svi iz sektora ugostiteljstva) te sezonski obrt T.O. Shark Attack – oni smatraju da ih država treba odštetiti zbog odluka nacionalnog Stožera civilne zaštite. Drže da su diskriminacijske i da im je onemogućeno bavljenje djelatnostima za koje su registrirani. Također traže odštetu zbog Vladinih mjera za koje tvrde da nisu adekvatne.

Vrag je u finesama

Ustavni sud pak u rujnu je zaključio (uz suprotna mišljenja troje sudaca) da su mjere Stožera civilne zaštite bile zakonite, da su imale legitiman cilj – zaštitu života i zdravlja građana – te da su bile nužne za ostvarivanje tog cilja. Drugim riječima, Stožer na čelu s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem imao je ovlasti donijeti te mjere. No možda je za UGP i tvrtke presudna druga činjenica: naime, Ustavni sud tada je odbacio (među ostalima) i prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odluke o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja.

Doduše, Ustavni sud nije redoviti sud i možda se ipak mogu naći elementi diskriminacije. Ima li ih ipak, utvrdit će redoviti sud ne uspije li mirenje, no sada je stvar finesa može li se u njima prepoznati diskriminacija. Pitali smo neke odvjetnike koliki su izgledi UGP-a i navedenih tvrtki i obrta da pobijede državu na sudu. Nijedan to nije htio prognozirati jednostavno zato što nisu pročitali tekst tužbe koji je, kažu u UGP-u, već pripremljen pa ne znaju na temelju kojih argumenata dokazuju diskriminaciju i štetu nanesenu tvrtkama lošim odlukama vlade Andreja Plenkovića.

Ipak, u proteklom razdoblju svjedočili smo nizu primjera potencijalne diskriminacije. Primjerice, prema mišljenju Ustavnog suda, Stožer je mogao donijeti odluku o zabrani poslovanja ugostiteljskih objekata, ali to bi onda značilo da se to odnosi na sve takve objekte. No restorani su u jednom trenutku ipak mogli ponovno početi raditi, a kafići nisu. Čak su i vlasnici restorana smatrali da je riječ o diskriminacijskoj odluci za tu branšu, pogotovo jer Stožer nije obrazložio svoje odluke. Benzinske crpke prodavale su kavu za van, a kafići nisu.

– Stožer civilne zaštite u vrijeme lockdowna donio je čak trinaest neosnovanih odluka. Za donošenje nekih od tih odluka bilo je potrebno provesti barem istraživanje, trebalo se razmisliti o proglašavanju izvanrednog stanja koje bi opravdalo donošenje nekih odluka. Stožer je povrijedio Ustav i ustavna prava poduzetnika, a konkretno su povrijeđene odredbe članka 49., članka 50. i članka 54. Ustava, koje jasno govore da nitko ne može biti doveden u diskriminirajuću poziciju – kažu u UGP-u.

'Odgovor je zapravo nemoguć'

Bilo je još tih diskriminacijskih odluka kojima je temelj bio okupljanje. Zabranili su rad kafićima, a Crkvi su omogućili organizaciju božićnih polnoćki. Taj primjer zorno pokazuje koliko su u Stožeru sami bili nesigurni u svoje odluke. Sjećamo se kako je Božinović spretno izbjegao odgovor na novinarsko pitanje zašto se i ugostiteljima ne omogući da na svakih sedam četvornih metara prime jednoga gosta u vrijeme kad imaju najveći promet. Skrenuvši pogled prema Krunoslavu Capaku, dao je do znanja da se ne želi izlagati neugodnu pitanju pa je Capak morao zbunjeno zamuckujući odgovoriti: 'Ugostiteljske objekte smo… (pa mala šutnja), ugostiteljske objekte zabranili smo ranijom odlukom.' S obzirom na to da je odgovor bio nikakav, 'naporni' novinar ponovio je pitanje, kamera se ponovno nakon šutljivoga Božinovića okrenula prema Capaku koji je nastavio zamuckujući: 'Dakle…, odgovor je… zašto im se ne omogući zapravo nemoguć.'

Primjer o kojem smo također pisali jest omogućavanje rada bazena u toplicama u turističke svrhe dok je istodobno plivačkim klubovima koji žive od članarine bio zabranjen rad. Ili je pak zabranjeno bilo sportskim klubovima trenirati djecu na otvorenome, a to je podrazumijevalo, primjerice, i jedrenje u klasi optimist za djecu. Dakle, stvar je u tim finesama da je unutar branši bilo diskriminacije jer se nekima dopuštalo raditi, a nekima nije. Upravo je u tome, prema našemu mišljenju, prilika tvrtki i obrta da pobijede državu na sudu.

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.

07. listopad 2022 21:16