Valja se, međutim, prisjetiti da je lani u srpnju ostvareno rekordnih 1,6 milijardi eura robnog izvoza. Stoga usporedba tog iznosa i ovogodišnjeg izvoza u srpnju ne bi trebala zasjeniti činjenicu da je izvoz iznosio više od 1,3 milijarde eura, najviše na razini jednog mjeseca u ovoj godini
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je robni izvoz u srpnju ove godine bio 18,2 posto manji nego u istom lanjskom mjesecu. Nakon što je u lipnju ove godine ostvaren pet posto bolji izvozni rezultat nego u prošlogodišnjem lipnju, podatak o tako visokom padu u srpnju zvuči gotovo katastrofalno. No, sa zaključcima u ovom slučaju ne valja brzati.
Treba se, naime, prisjetiti da je lani u srpnju hrvatski robni izvoz prvi i jedini put u povijesti premašio 1,6 milijardi eura u jednom mjesecu, što je rekord koji bi u ovoj godini bilo teško premašiti čak i da se svjetska ekonomija nije našla u raljama pandemije.
Drugo, hrvatski je izvoz u srpnju ove godine iznosio nešto više od 1,3 milijarde eura, što je čak nešto iznad lanjskoga mjesečnog prosjeka, a u svakom slučaju najviše u jednom mjesecu u ovoj godini. S obzirom na sve okolnosti to se ipak može nazvati odličnim mjesečnim izvoznim rezultatom. Sve u svemu, kad se podvuče crta ispod prvih sedam mjeseci ove godine, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju ostvario devet posto manju vrijednost nego u istom lanjskom razdoblju. Kad taj postotak pretvorimo u eure, riječ je o nešto više od 800 milijuna.
Podrobniji podaci DZS-a o izvozu za prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju da je veliku ulogu odigrala nafta. S jedne strane, izvoz derivata bio je gotovo 40 posto manji (uvoz je pao još i više, čak za 48 posto!), ali s druge je strane pad izvoza derivata nadoknađen visokim rastom izvoza sirove nafte u Mađarsku. Uslijed toga je hrvatski izvoz u Mađarsku u prvoj polovici godine bio 72 posto veći nego lani u prvom polugodištu.
Prehrambena se industrija pokazala najotpornijom na pandemijsku krizu. Njezin je izvoz ostao na istoj razini kao lani u prvom polugodištu (583 milijuna eura), a uvoz hrane istodobno je smanjen sedam posto. Također je ugodno iznenađenje proizvodnja električne opreme, čija je vrijednost izvoza povećana 0,3 posto, na 530 milijuna eura, čime je ta djelatnost iskočila na drugo mjesto prema vrijednosti izvoza unutar prerađivačke industrije.