Nakon što je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro, pitali smo izvoznike što misle o tom paritetu, s obzirom da barem dva desetljeća mnogi od njih zagovaraju slabiju kunu. Predsjednik Uprave Vetropack straže Tihomir Premužak ipak kaže da treba biti oprezan kada govorimo o tome što je za izvoznike bolje.
- Teško je reći je li ovaj tečaj dobar ili nije jer mnogi u Hrvatskoj na tečaj gledaju samo kroz prihod. Međutim, kada govorimo o tome, mi tečaj moramo promatrati i kroz trošak. Primjerice, naša tvrtka puno uvozi repromaterijala, što znači da bi nam, gledano s te strane, odgovarala što jača kuna. S druge strane, veliki smo izvoznici i u tom bi nam slučaju odgovarala slabija kuna. Dakle, s naše točke gledišta, to je na vagi, ali naglašavam, teško je tu generalizirati jer svaki izvoznik je specifičan – kaže Premužak.
Sličnog je razmišljanja i Vinko Matijević, prokurist Plamena iz Požege, tvrtke koja 90 posto svoje proizvodnje izvozi, i koji kaže da je već odavno uspostavljena ravnoteža između troškova i prihoda i da je 25 godina ovakvog tečaja učinilo svoje.
- Nisam baš siguran koliko bi slabija kuna izvoznicima donijela više novca kada uvedemo euro. Efekt mogu očekivati eventualno prva tri do četiri mjeseca, kasnije kad uđete u taj mehanizam i troškove plaćate u eurima, tečaj gubi smisao – kaže Matijević.
Član Uprave Pervanovo i prvi čovjek te grupacije u Hrvatskoj Stjepan Vojinić na naše pitanje odgovara: 'Prošla baba s kolačima.' Kaže da je prekasno bilo što očekivati, ne samo zato što smo ušli u tečajni mehanizam, nego, kao što je rekao i Matijević, 25 godina ovakvog tečaja učinilo je svoje.
- Besmisleno je sada govoriti bi li nam odgovarao tečaj od devet kuna za jedan euro jer je zadnji vlak koji smo trebali hvatati za to pobjegao krajem 2008. kada nas je zadesila velika svjetska kriza. Sada nema smisla bilo što mijenjati – kaže Vojinić.