Kada se analizira uloga države u postupcima javne nabave, može ju se promatrati kao potrošača, ali i kao investitora. Stajalište poslovne zajednica je to, da kad nastupi kriza, treba nastaviti ulagati i poduzetnicima davati posla. Štoviše, kad je javna nabava u pitanju, još više u procese uključivati domaće poduzetnike (samo pametno, kako to rade druge zemlje) i na taj način smanjiti ovisnost o uvozničkim lobijima kojeg je korona virus dodatno iznijela na vidjelo.
Sektor javne nabave je u travnju 'pod svoje' uzeo ministar Zdravko Marić putem odluke Ministarstva financija, da se u periodu od mjesec dana zaustave svi postupci javne nabave, a ta odluka, smatraju u HUP-u, imala je i imati će značajne učinke na poduzetnike. Predstavnici gospodarskog sektora u Hrvatskoj, naime, smatraju da je krizno vrijeme vrijeme za intezivnija ulaganja, a ne štednju u kontekstu državnih investicija.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori navode da je pandemija prepolovila broj postupaka u odnosu na 2019. Upućuju na podatke Briefing e-servisa koji pokazuju da je broj nadmetanja u travnju 2020. manji za 53 posto, postupci jednostavne nabave su se u travnju 2020. smanjili za 34 posto, a postupci savjetovanja za 47 posto.
Ovo vrijeme dobro je i za preispitivanje regulativnih okvira javne nabave u Hrvatskoj. Naime, ne postoji sektor u Hrvatskoj koji nema zamjerki na neke od odredbi Zakona o javnoj nabavi koji je stupio na snagu u 2017. godini, a koji u nekim svojim dijelovima otežava kontinuitet i transparentnost procesa.
Od početka poduzetnici ukazuju na njegove nedostatke, a njih je vrlo dobro bio svjestan i Darko Horvat, bivši ministar gospodarstva, koji je javno u nekoliko navrata najavljivao žurne izmjene Zakona, međutim, kako neslužbeni saznajemo, za sada nema naznaka da će se ZJN mijenjati prije 2022. ili čak 2023. godine. Štoviše, sektor na kojeg otpada gotovo trećina BDP-a, spajanjem ministarstava je na neki način i degradiran. Do nedavno je unutar Ministarstva gospodarstva postojala Uprava za sustav javne nabave, a sada je nabava 'gurnuta' pod sektor trgovine, odnosno sada se zove Uprava za trgovinu i politiku javne nabave.
U Ministarstvu gospodarstva kažu da će se u izmjene Zakona ići tek nakon prikupljenih prihvatljivih prijedloga, njihove sukladnosti s pravnom stečevinom Europske unije i statističkim izvješćima te usklađivanja s novom praksom Visokog upravnog suda. Istaknuli su i to da je od siječnja do rujna postupaka javne nabave bilo manje za 17 posto, odnosno 2.300 manje nego 2019. Drugim riječima, država je u devet mjeseci imala za 9,1 milijardi kuna manje ulaganja kroz postupke javne nabave.
Stručnjaci i poduzetnici se slažu da Zakon ne bi trebao ići u kompletne izmijene jer su mnoge njegove odredbe dobre, međutim smatraju da postoje 'rupe' koje gospodarstvu kompliciraju život i koje bi se mogle odmah 'pokrpati'.
Koje bi odredbe i na koji način trebalo mijenjati pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.