Hrvatska će svakako morati hitno digitalizirati javni sektor i poslovanje s državom, no velik dio digitalne transformacije odnosi se na poduzetnike
Posljedice korone na hrvatsko gospodarstvo bit će jače od prvotnog udara posljednje recesije, upozoravali su nas još u srpnju iz hrvatske središnje banke. Pad BDP-a, porast nezaposlenosti, rupe u proračunu, kolaps zdravstvenog sustava, tisuće oboljelih svakoga dana i crne statistike umrlih. Maločemu se, ako je suditi po medijskim napisima koje sam upravo nabrojio, imamo radovati u 2021. Po prirodi nisam pesimist (naravno, jasno je kako ne mogu ignorirati vijesti koje mi dolaze u vidno polje), ali iz izazovnih vremena u trajno sjećanje pohranjujem isključivo ono što nas društveno i gospodarski može motivirati da budemo barem malo bolji nego jučer.
Povijest je neiscrpan izvor genijalnih rješenja koja su proizašla iz, kako se tada činilo, nerješivih situacija. Sjetite se toga kad sljedeći put budete mazali palačinke omiljenim namazom od lješnjaka. I on je, naime, nastao iz nužde. Drugi svjetski rat netom je završio, vladala je nestašica kakaa, no te su godine lješnjaci na sjeveru Italije rodili kao nikada i zauvijek promijenili okus danas globalno omiljenog namaza.
Spremni digitalizirati
Kad objektivno razmislimo o godini na izmaku, uza sve poteškoće, usporavanje gospodarske aktivnosti i neizvjesnost vezanu uz očuvanje radnih mjesta, ne možemo ignorirati činjenicu da su nas ti izazovi, pesimisti bi rekli problemi, naučili da možemo itekako dobro, kvalitetno i efektivno raditi i u potpuno izvanrednim situacijama. Odjednom nam nisu trebali brojni obrasci u poslovanju s državom, ni uredski pisači, ni registratori i vlastoručni potpisi na gomili dokumenata, pa čak ni uredi gdje bismo iz dana u dane ponavljali iste, neefikasne poslovne procese – sve poslovanje preko noći je zaživjelo u digitalnoj sferi i gospodarska aktivnost održala se na životu. Ne samo da je zaživjelo nego se pokazalo bržim i jednostavnijim za nadzor nad procesima i upravljanje njima.
U godini koja nam dolazi predviđam kako će se promjene naših poslovnih navika nastaviti u tom smjeru, ako ne zbog toga što smo prepoznali korisnost digitalizacije, onda zbog toga što smo kao članica Europske unije obavezni biti dijelom digitalnog desetljeća Europe, za koji je Europska komisija početkom prosinca donijela plan, a koji je jedan od temelja gospodarskog oporavka Europe. Hrvatska će svakako morati hitno digitalizirati javni sektor i poslovanje s državom, no velik dio digitalne transformacije odnosi se na poduzetnike koji zbog neefikasnih poslovnih procesa i preskupe administracije uporno gube bitku za konkurentnost na europskom tržištu.
Obvezatan e-račun
Proces bi, kako se može zaključiti iz najava, trebao početi uvođenjem obaveznog e-računa u realni sektor, što bi poduzetnicima smanjilo administrativni trošak i povećalo sigurnost poslovanja, a nastavio bi se primjenom sustava za upravljanje digitalnim dokumentima i elektroničkim arhivom kao jedinim ispravnim načinom pohrane elektroničkih isprava. No za državu je ključno da bi se e-računom u B2B sektoru ostvario preduvjet za uvođenje izvješća o PDV-u u stvarnom vremenu, kao što su to već prije učinile Portugal, Italija i Mađarska. Povezivanjem razmjene e-računa sa sustavom Porezne uprave država bi u stvarnom vremenu znala s koliko novca raspolaže, smanjili bi se pritisak i nepravilnosti u nadzoru, a poslovanje bi bilo transparentnije.
Potpuna digitalizacija
Obvezatan e-račun u B2B sektoru za sobom će neizbježno povući primjenu i drugih elektroničkih knjigovodstvenih isprava. Rješenja su to koja su postojala i prije te omražene 2020. godine, no njima su se koristili, kako sam već naveo, oni koji su razumjeli da nekorisni poslovni procesi najviše koštaju. U 2021. aktivno će se njima koristiti svi koji se vide dijelom digitalne Europe kakvu je zamislila Europska komisija. Ne kao viziju i misiju koju neki stavljaju na mrežnu stranicu jer to tako treba, ne zato što bi to bilo lijepo kad bismo ostvarili, nego kao ključnu strategiju za gospodarski oporavak Staroga kontinenta.