Kako se globalna trgovina razvija u trenutnim vremenima i koliki je utjecaj COVID19 na svjetsku ekonomiju, samo su neka od brojnih pitanja s kojima se susreću kompanije na globalnom nivou.
John Pearson, CEO DHL Express dao je odgovore na ova pitanja i kako DHL, kao vodeći globalni pružatelj ekspresnih usluga vidi utjecaj ove krize.
- Danas se mnogo nagađa o povlačenju globalizacije, formiranju rivalskih ekonomskih blokatora, kraćim lancima opskrbe, proizvodnji koja se vraća i širenju ključnih domaćih industrija. Usred pandemije sigurno nije iznenađujuće da pesimisti i kritičari globalizacije pronalaze neko opravdanje; svako tko je prije bio skeptičan prema globalnoj povezanosti, sada je pronašao nove razloge. Ipak, razumljivo je da su mnogi ljudi danas zabrinuti za budućnost globalne ekonomije - navodi Pearson.
Dodaje kako smo u ozbiljnoj krizi. Nagli pad svjetske ekonomije kao rezultat pandemije COVID 19 izgleda gore od globalne financijske krize 2008. godine. Prema WTO-u, svjetski trgovinski tokovi mogli bi pasti do trećine ove godine.
Predviđanja za protok kapitala slična su: pad izravnih stranih ulaganja za čak 30-40% u 2020/21. Prekogranična putovanja također naglo opadaju. Očekuje se da će se broj putnika koji putuju u inozemstvo ove godine smanjiti do 1,5 milijardi. Ovi i razni drugi učinci krize stavljaju mnoge ljude, tvrtke i sektore gospodarstva na ozbiljnu kušnju.
Unatoč tmurnim predviđanjima za 2020. godinu, ne vjerujem da ćemo nakon krize vidjeti trajni, masivni pad globalne povezanosti. Mislim da će se globalizacija ponovno održati. Čak niti pesimistični scenariji trgovinskih i kapitalnih tokova se ne urušavaju. Umjesto toga, predviđeni pad ukazuje na povratak razine koje su se u 2000-ima uveliko smatrali znakom hiper-globalizacije. Istodobno, pandemija je na mnogim mjestima jasno pokazala koliko je globalizacija važna za naš ekonomski i socijalni „imunološki sustav“, navodi Pearson
Tijekom ove krize, mnoge globalno aktivne tvrtke našle su se u mnogo boljem položaju od tvrtki s nacionalnim ili regionalnim fokusom, što ima smisla, jer tvrtke koje djeluju samo u jednoj zemlji u potpunosti su ovisne o lokalnoj situaciji. Tvrtke koje posluju u mnogim zemljama, s druge strane, jače su i fleksibilnije. Na primjer, početkom krize, globalne tvrtke u Kini osjetile su poteškoće prvih obustava rada. No, ovaj se početni nedostatak pretvorio u prednost, jer je oporavak u Kini sada dao poticaj tvrtkama koje tamo posluju. Naravno, svaka je industrija drugačija, ali međunarodne tvrtke trenutno pokazuju veću otpornost.
- Smatram da su pozivi na što više domaće proizvodnje, kao i vraćanje gospodarskih sektora u vlasništvo države pogrešno usmjereni. Nacionalni lanci opskrbe nisu nužno otporniji. Ako ništa drugo, u budućnosti će se lanci opskrbe morati više diverzificirati, što znači i više globalizacije, a ne manje. Svakako ima smisla poduzimati mjere opreza i stvarati strateške rezerve kritičnih dobara za hitne slučajeve. Ali nemojmo zaboraviti da je globalna podjela rada i dalje vitalna za napredak. Ne bi imalo smisla - i dugoročno bi se pokazalo neodrživim - ako bi svaka država, primjerice, proizvodila sve svoje medicinske proizvode - kaže.
Ne sumnjam da će se otvorena, raznolika društva na kraju pokazati snažnijima u krizi. Trenutno su nam potrebna globalno povezana istraživanja i najbolje medicinsko znanje iz cijelog svijeta kako bismo pomogli da se ovaj virus održi pod kontrolom. Potrebna nam je veća prekogranična suradnja, poput dijeljenja besplatnih kapaciteta intenzivne njege ili slanja timova liječnika u druge zemlje. Zapravo, prepreke koje su postavljene prije krize, poput carinskih davanja na medicinske proizvode, sada stvaraju prepreke u lancima opskrbe. Trenutna zapreka izvoznih ograničenja i uvoznih carinskih davanja odnosi se na mnoge medicinske proizvode i sredstva za higijenu koja su trenutno izuzetno neophodna.
- Moj apel za veću otvorenost se još više odnosi na siromašnije regije, od kojih su neke tek počele osjećati posljedice krize COVID19. I ovdje pristup svjetskim tržištima može značiti veću otpornost. Za male poduzetnike i mikropoduzetnike čija lokalna prodaja zaostaje, na primjer, e-trgovina (uključujući prekograničnu isporuku) nudi zraku nade. To zahtijeva povoljno okruženje, uključujući moderne carinske procese i manje birokracije na graničnim prijelazima. DHL surađuje s međunarodnim partnerima u svrhu pružanja podrške u ovom području već dugi niz godina - naglašava Pearson.
U svom daljem osvrtu navodi kako danas svi iz prve ruke razumijemo koliko naše blagostanje ovisi o trgovini, funkcionalnoj logistici i globalnoj digitalnoj povezanosti.
- Zamislite kako bi ova pandemija utjecala na sve nas prije nekoliko desetljeća, bez naprednih sustava e-trgovine, bez moćne globalne IT infrastrukture i bez tehnologija, platformi i pametnih telefona koji bi nas povezali. Sva ova postignuća omogućuju nam da održimo mnogo veći kontinuitet nego što bi to bilo moguće u prošlosti. Danas mnogi zaposlenici imaju mogućnost rada na daljinu s kolegama i klijentima iz svojih domova. Menadžeri također mogu održavati sastanke kako bi donosili poslovne odluke bez fizičkog boravka na jednom mjestu. Obitelj, rodbina i prijatelji mogu ostati u bliskom kontaktu, a da se osobno ne vide. Čak i kada smo izolirani, imamo pristup beskonačnom digitalnom znanju, informacijama i zabavama. E-trgovina, u kombinaciji s najmodernijom logistikom, danas je važan dio našeg života.
Čvrsto vjerujem da je globalna povezanost učinila naš svijet stabilnijim i manje ranjivim u trenutnoj krizi. Na tome bismo trebali biti zahvalni. A u interesu svjetskog socijalnog i ekonomskog „imunološkog sustava“, moramo biti sigurni da globalizacija ne trpi nepopravljivu štetu. Što bolje to učinimo, to ćemo ostati otporniji i lakše će nam biti da nakon ove krize opet krenemo punom snagom i brzinom naprijed - zaključio je Pearson.