U organizaciji Instituta za javne financije Judita Cuculić Župa, ekonomistica Europske komisije u Hrvatskoj, održala je u ponedjeljak virtualno predavanje na temu „EU odgovor na Covid krizu – mehanizam za oporavak i otpornost: što Hrvatska može očekivati?“.
Cuculić Župa predstavila je europski odgovor na COVID krizu sa specifičnim naglaskom na Mehanizam za oporavak i otpornost. Objasnila je koje je sve mjere poduzela Europska unija na fiskalnom, monetarnom i zdravstvenom polju, koji je bio razlog za njihovo uvođenje i kakve su učinke te mjere postigle, priopćeno je iz IJF-a.
Europski plan oporavka, NextGenerationEU i njegov najveći dio – Mehanizmu za oporavak i otpornost, financijski je potpomognut sa 750 milijardi eura (dok je Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. 'težak' 1074 milijardi eura). Još 100 milijardi eura kroz SURE program usmjereno je za zaštitu radnih mjesta, dok nove mjere Europske središnje banke iznose 750 milijardi eura (prije su iznosile 120 milijardi eura).
- Covid kriza je kriza bez presedana. Radi se o najvećoj globalnoj recesiji od (barem) Velike depresije, koja je dovela do rasta razlika među državama članicama. Nezaposlenost je porasla, ali mjere za sada ipak pomažu. Bilježimo snažan rast deficita i javnog duga te se suočavamo s izraženim negativnim rizicima - rekla je Cuculić Župa.
Naglasila je da je odgovor EU na krizu bio super brz u odnosu na to koliko inače zbog složenosti procesa treba vremena za donošenje odluka na razini EU, dok bi nacionalni Plan oporavka Vlada RH trebala uskoro usvojiti. Cilj EU je ne samo gospodarski oporavak, nego i povećanje kohezije među članicama. Sredstva bi se trebala iskoristiti do 2026., što je jako zahtjevno za Hrvatsku s obzirom da je u sposobnosti iskorištavanja EU fondova na samom začelju.
- Hrvatska će u sljedećih deset godina kroz sve mjere i fondove na raspolaganju imati oko 30 posto BDP-a. To su ogromna sredstva i pitanje je hoće li ih uopće moći sve iskoristiti i kako u tome povećati njezine šanse - napomenula je Cuculić Župa i dodala da će EK pomno kontrolirati trošenje sredstava.
Gledat će se jesu li troškovi realni, dok će kontrolni mehanizmi biti usmjereni na sprečavanje malverzacija, korupcije i nepotizma. Sam Plan oporavaka Komisija će ocjenjivati prema kriterijima relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti i usklađenosti.
- Jako se potiču reforme kako bi se povećala otpornost gospodarstva. Nije dovoljno samo reći da će se reforme provesti, Komisija želi točno znati što će se napraviti (mjere) i u kojem roku. Hrvatska jako sporo rješava probleme i ove mjere EU su velika mrkva koja bi Hrvatsku, ali i ostale članice EU, mogla potaknuti na rješavanju gorućih problema u gospodarstvu i društvu. Cilj je da se ubrza oporavak, gospodarstva država članica učini otpornijima i spremnijima za budućnost te smanje socijalne i gospodarske razlike unutar Unije - rekla je Cuculić Župa.
Dodala je da su glavni smjerovi zelena tranzicija (pa se očekuje da u planovima oporavka minimalno 37 posto rashoda bude 'zeleno'), digitalna tranzicija, održive javne financije, efikasna zdravstvena i socijalna zaštita, jednake mogućnosti za sve te efikasna javna uprava i sudstvo.