Hrvatska
StoryEditor

Junaci našeg doba: Liderova kronika uspona i padova na poslovnoj sceni

27. Siječanj 2021.
Protagonisti Liderovih prvih 800 brojeva svjedoče o dramatičnim promjenama u proteklih 15 godina s dvije velike krize te o smjenama poduzetničkih generacija, poslovnih navika i običaja. Nekad se mislilo analogno, a danas digitalno. Nekad je glavni poduzetnički cilj bio osvajanje hrvatskog tržišta, a novi igrači danas (i sutra) misle i djeluju samo globalno

Samo se rijetki stariji kolege sjećaju koliko je kopanje po novinskim arhivima prljav posao. Tiskarska boja ostajala je na rukama, a nerijetko i na odjeći. Danas je kvaliteta tiska ipak bolja, ali 80-ak knjiga u kojima su uvezeni svi dosadašnji primjerci Lidera, kao i svaka arhiva, uglavnom skuplja prašinu. Pogotovu zato što je sad sve dostupno u elektroničkom obliku, na jedan klik miša. Tako smo se i mi kroz prvih 800 brojeva Lidera prošetali – virtualno.

Već i taj detalj pokazuje koliko su nam se život i posao promijenili u ovih 800 tjedana Liderove ere.

A što se nije promijenilo?

Pa što se sve promijenilo od 7. listopada 2005. do kraja siječnja 2021.? Lakše bi bilo odgovoriti na pitanje što se nije promijenilo. Rijetki su pojedinci koji su u tom razdoblju duljem od 15 godina ostali i opstali na javnoj i poslovnoj sceni. Iznimke koje potvrđuju pravilo o promjenjivosti su poduzetnički oldtimeri poput Branka Roglića, Dragutina Drka ili Envera Moralića. Iako pripada drugoj generaciji, konstanta na poslovnoj sceni je i Emil Tedeschi. Tu je i niz vlasnika manjih tvrtki koji su ovih petnaestak godina iskoristili za razvoj svojih biznisa, ako već posao nisu predali drugoj generaciji ili prodali tvrtku za uživanje u mirovini. A u mirovinu je u tom razdoblju otišla i prva generacija moćnih bankara poput Franje Lukovića i Bože Prke.

U državnom i javnom sektoru pak gotovo da i nema važnijeg dužnosnika koji je izdržao 15 godina na sceni. Iznimka su svevremenski lokalni bossovi.

U tih 800 tjedana svijet je najprije zahvatila financijska kriza, a Hrvatskoj je trebalo šest predugih godina da se iskoprca iz te recesije. Nakon kakvog-takvog oporavka stigla je korona, a tko će se, kako i koliko dugo oporavljati od nje još je neizvjesno.
U svjetlu tih nevolja nije neočekivano da je među 800 ključnih protagonista poslovne scene i 65 poduzetnika i menadžera koji su svoje tvrtke odveli u propast. Naravno, nisu svi propali samo zbog globalnih razloga, nego i zbog svojih lokalnih odluka. Tu listu predvodi svakako najveći među njima, Ivica Todorić, a tu su i Zdravko Pevec, Goranko Fižulić (Magma), Zvonimir Biljecki (Geofoto), Matko Bolanča (Kompas i Fleet), Miroslav Bunić (Zagorje-Tehnobeton), Mirko Falamić (Fami), Srđan Mladinić (SMS)…

Problema sa zakonom imalo je 45 junaka naših priča. Neki su bili u istražnom zatvoru, dio ih je osuđen, neki su i odsjedili iza rešetaka, a neki su oslobođeni. Najbolji predstavnik te grupacije svakako je Miroslav Kutle, koji se godinama skriva u BiH, a njegovo se ime još spominje u aktualnim sudskim osuđujućim i oslobađajućim presudama i zastarama.

Sve u svemu, svaki deseti od 800 junaka mogao bi nositi filmsku oznaku negativca. A to znači da smo ipak pretežno (90 posto) pratili zdravi dio hrvatske poslovne scene.

800 Liderovih protagonista odličan su pregled žestoke generacijske smjene kojoj upravo svjedočimo. Sa scene su otišli ili odlaze kreatori današnje poslovne zajednice koji su u biznis ušli još u vrijeme državnog socijalizma kao menadžeri poput Ante Vlahovića ili Milana Artukovića. Oni su svoj direktorski status u privatizaciji 'oplemenili' vlasničkim udjelima. U drugoj su kategoriji oni koji nisu uspjeli postići vlasničku kontrolu, ali su do mirovine ostali na čelu svojih kompanija poput Darinka Bage i Petra Radakovića. Paralelno s njima svoju su karijeru gradili 'samonikli', koji su rizik vođenja vlastitog posla preuzeli prije demokratizacije društva (i biznisa). Među njima su poduzetnici poput Dragutina Kamenskog ili Alojzija Šestana.

Novi igraju samo globalno

Dvije poduzetničke struje profilirale su se i u devedesetima. Svoje tvrtke osnovali su, primjerice, Emil Tedeschi i Marko Pipunić, dok su drugi zagrabili u pretvorbeno-privatizacijski bunar poput Miroslava Kutle i Luke Rajića.

Negdje između tih dviju struja je Ivica Todorić, koji je već postojeći vlastiti biznis uzgoja i prodaje cvijeća privatizacijskim akvizicijama pretvorio u najveći koncern u regiji, koji je doveo na rub stečaja.

U međuvremenu su stasale i nove poduzetničke generacije, koje predstavljaju Pavao Vujnovac i Tomislav Debeljak. No, uz njih kao 'klasičare' u energetici odnosno strojarstvu i brodogradnji – dolaze i novi vjetrovi globalizacije.

Pola godine nakon prvog broja Lidera osnovana je mala informatička tvrtka u Vodnjanu – Infobip. Tada se nitko ne bi okladio da će pothvat Silvia i Roberta Kutića te Izabela Jelenića u 15 godina izrasti do oblaka – u doslovnom i prenesenom smislu. Sa svojom komunikacijskom platformom za cloud Infobip je postao prvi hrvatski 'jednorog' vrjedniji od milijardu dolara.

Infobip kao da je najavio novu generaciju mladih lavova koji bez kompleksa osvajaju svijet. Bez obzira prodaju li gotov proizvod (poput Mate Rimca) ili 'samo' aplikacije i igre poput Infinuma (Tomislava Cara) ili Nanobita (koji su Alan Sumina i Zoran Vučinić prodali Šveđanima za milijardu kuna), povezuju ih dvije sastavnice: visoka tehnologija i globalno tržište. Bit će to, prema svemu sudeći, ključna tema Liderovih sljedećih 800 brojeva.

Kompletan popis 800 junaka Liderovog doba pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.

29. rujan 2022 15:34