Hrvatska u eurozonu može ući najranije 1. siječnja 2023. godine, pri čemu su prednosti ulaska višestruke, a da bi koristi bile još i veće, ekonomija mora biti fleksibilnija, između ostalog i u pogledu tržišta rada, istaknuto je u petak na konferenciji "Jednostavno o euru".
Konferenciju o procesu uvođenja eura kao službene valute u RH organizirala je studentska udruga Financijski klub, a kako je uvodno istaknuo guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, Hrvatska ne može ući u eurozonu prije 1. siječnja 2023. godine.
"Hoće li Hrvatska ući u eurozonu 1. siječnja 2023. ili godinu ili dvije kasnije, ovisi o tome kada ćemo ispuniti nominalne kriterije konvergencije", izjavio je Vujčić, podsjetivši da je Hrvatska u srpnju prošle godine ušla u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro.
Kako je pojasnio, to je zbog načina na koji je ERM II konstruiran, jer podrazumijeva minimalno dvije godine participacije zemlje unutar njega kako bi se zadovoljili nominalni kriteriji konvergencije odnosno tzv. maastriški kriteriji. S druge strane, ukoliko ne uspije zadovoljiti te kriterije koji se odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, deficit proračuna te razinu javnog duga, zemlja u ERM-u II može provesti neograničeno vrijeme, napomenuo je Vujčić.
Podsjetio je na istraživanje koje pokazuje da građani kod uvođenja eura najviše strahuju od pada standarda, odnosno rasta cijena. No, istraživanja u zemljama koje su euro već uvele pokazuju da su u godini uvođenja cijene u prosjeku porasle za 0,23 postotna boda, a prvenstveno se radilo o porastu cijena dobara koja se svaki dan koriste, poput kave, koje su relativno niže i kod kojih se zbog zaokruživanja moglo raditi i o relativno visokom postotnom porastu cijene.
"To je ostavilo dojam u javnosti da su cijene porasle više nego što jesu", pojasnio je Vujčić te istaknuo da ni u jednoj zemlji koja je ušla u eurozonu životni standard nije pao, već porastao.
Ćorić: Najveći dobitnici ulaska u eurozonu bile bi tvrtke koje izvoze u to područje
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da je jasno da neće svi građani živjeti bolje od prvog dana uvođenja eura, no ono što pruža bolju perspektivu je činjenica da je makro-okruženje članica eurozone lišeno dijela rizika s kojima se susreću zemlje koje nisu članice.
Premija rizika na zemlju je pala kod svih koji su ušli u europodručje, apostrofirao je Ćorić, ustvrdivši da je to nešto što bi i Hrvatskoj u normalnim ekonomskim okolnostima trebalo nositi benefite, primjerice u vidu smanjenja prinosa na dugoročne vrijednosne papire, kao i na smanjenje kamatnih stopa na kredite poduzećima i građanima.
No, s obzirom da se nalazimo u "dosta radikalnim ekonomskim vremenima" i razdoblju vrlo niskih kamatnih stopa, učinci koje su zemlje doživljavale svojim ulascima u eurozonu prije desetak godina i više, u ovom trenutku bi bili nešto manji, no oni su i dalje značajni.
Kao potencijalne najveće dobitnike hrvatskog ulaska u europodručje Ćorić je izdvojio tvrtke orijentirane na izvoz u zemlje tog područja, s obzirom da neće više postojati valutni rizik. Ustvrdio je i da projekt uvođenja eura nije cilj sam po sebi, već prije svega vrlo dobar alat za dugoročan ekonomski rast i razvoj Hrvatske.
Mačkić: Fleksibilizirati tržište rada te tržište finalnih dobara i usluga
Savjetnik predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić prenio je poruku predsjednika Zorana Milanovića, koja glasi da treba diskutirati i debatirati o koristima i potencijalnim štetama od pridruživanja Hrvatske eurozoni.
Mačkić smatra da Hrvatska još nije dovoljno dobro izgradila svoje institucije te da to predstavlja problem. "Da bi zemlja mogla ostvariti neke značajnije koristi od monetarne unije, potrebna je jedna drugačija ekonomija, koja mora biti puno fleksibilnija", mišljenja je Mačkić.
Pritom, kao segmente koji moraju biti puno fleksibilniji izdvaja tržište rada te tržište finalnih dobara i usluga.
Apostrofirao je i nužnost učinkovite fiskalne politike, koja će biti u stanju, kada za to dođe vrijeme, provoditi kontracikličke operacije. U tom kontekstu je potrebno i reformirati porezni sustav, koji po Mačkićevom mišljenju mora prijeći sa "potrošno orijentiranog na dohodovni".
Žigman: Ulazak u eurozonu pozitivno bi djelovao i na hrvatsko tržište kapitala
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman smatra da prednosti od uvođenja eura poprilično nadvladavaju nedostatke. Upitao se i gdje bi danas Hrvatska bila da nije ušla u Europsku uniju, a jednom kada Hrvatska već uđe u eurozonu, smatra da će se slično govoriti i kako bi bilo da nije ušla u tu monetarnu uniju.
Naveo je i da su sve manje članice EU-a, poput Slovenije, Slovačke i baltičkih zemalja ušle u eurozonu, pa smatra da je tu mjesto i Hrvatskoj te da se treba što prije priključiti.
Između ostalog, ocijenio je da uvođenje eura može i pozitivno utjecati na razvoj hrvatskog tržišta kapitala te povećati trgovanje na Zagrebačkoj burzi. U prilog tome, naveo je i da bi cijene na burzi bile iskazane u eurima, valuti poznatoj ulagačima širom Europe. Najvažnije je pitanje povjerenja, a kompanije koje bi se nalazile na burzi zemlje koja je članica eurozone bile bi puno privlačnije ulagačima, ocijenio je Žigman.