Radnicima su kod radu na daljinu važna pitanja zaštite na radu, definiranja troškova, prava na privatnost i isključenje, a poslodavci će taj model koristiti kada i ako se rad na daljinu uklapa u poslovni model tvrtke, neki su od naglasaka s konferencije o budućnosti rada na daljinu, koja je u petak održana u Rijeci.
Konferencija je održana u sklopu projekta DEVOTE - Developing of teleworking future/Budućnost rada na daljinu, kojeg provodi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji sa Sindikatom naftnog gospodarstva (SING) i Norveškom udrugom poslodavaca (NHO).
Raspravljalo se o definiranju instituta rada na daljinu, s ciljem da se na temelju socijalnog dijaloga i više takvih rasprava pripreme smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira, koje će biti predstavljene na završnoj konferenciji u prvoj polovini 2022. i potom dostavljene zakonodavcu. U Rijeci je održan treći skup na tu temu, sljedeći će biti Osijeku potkraj studenog, dok će završna konferencija biti u Zagrebu.
Predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva Jasna Pipunić kazala je da se od početka pandemije naftno-plinski biznis u svijetu i u Hrvatskoj suočio s brojnim izazovima kad je u pitanju rad na daljinu.
- I poslodavci i radnici oslonili su se na postojeću zakonsku regulativu, ali i dalje su brojna pitanja poput prava, obveza i djelokruga odgovornosti prilikom rada na daljinu ostala usko definirana. Radnicima su važna pitanja odgovornosti poslodavca za zaštitu na radu, definiranja troškova koji će poslodavci pokrivati radniku koji radi na daljinu, ali i pitanje prava na isključenje. Nakon osmosatnog radnog vremena radnici moraju imati pravo na privatni život. Moraju se postaviti jasne granice radnog vremena, zdravlja i sigurnosti te privatnosti kroz pravo na isključenje, ograničenje nadzora i ograničenje prikupljanja podataka radnika - naglasila je.
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić kazao je da ponajprije tehnologija, ali i fleksibilniji oblici rada omogućuju većem broju zaposlenika da rade na daljinu.
- Potrebno je regulirati odnos poslodavca i zaposlenika i to ne smije biti jednostrano. Poslodavci će koristiti taj model i odnose uređivati sukladno zakonskoj obvezi kada i ako se rad na daljinu uklapa u poslovni model tvrtke, odnosno ako je sukladan mogućnosti obavljanja posla u nekoj djelatnosti, dok u nekim djelatnostima rad na daljinu nije moguć - rekao je.
Zorić je ukazao na problem socijalizacije ljudi koji rade na daljinu, kazavši da je u radu potreban timski duh, socijalizacija te da izolirani rad, uglavnom pred ekranom, može dovesti do nekih poteškoća. Smatra da je jedan od izazova kako osmisliti nove načine i alate socijaliziranja radnika međusobno i s tvrtkom u kojoj rade zbog razmjene iskustava, teškoća, zajedničkog rješavanja problema.
Govoreći o nacrtu novog Zakona o radu, kojim se planira urediti i pitanje rada na daljinu, rekao je da treba poraditi da ti instituti budu malo bolji, da ne mogu biti zadovoljni s onime što je dodatno birokratiziranje, administriranje i evidentiranje, a što, kaže, može biti relativno jednostavan radni proces.
Pravnik u udruzi poslodavaca Norveške i član projektnog tima projekta DEVOTE Henrik Munthe predstavio je predstojeće izmjene u regulaciji rada na daljinu u Norveškoj, među kojima su novine - obveza savjetovanja s radnicima, pisane informacije o reguliranju rada, nadzor inspekcije rada.
Pravna savjetnica u Sindikatu naftnog gospodarstva Anica Ferić ocijenila je da institut rada na daljinu ima i prednosti i nedostatke za radnike, ali i da je zbog administrativno opterećenih propisa o zaštiti na radu, nefleksibilan i u stvarnosti usko primjenjiv te da se u praksi svodi gotovo isključivo na rad od kuće i ne prati mogućnosti suvremene tehnologije u odnosu na slobodu kretanja.
Koordinatorica u Ini Daliborka Štulić istaknula je da su 'Flexitime' i 'Flexiplace' – inovativni oblici fleksibilnog rada u Ini, razvijeni na temelju internih istraživanja te da su omogućili veći postotak zadovoljstva radnika, a povećana je produktivnost i smanjena potreba za prekovremenim radom.
Ministarstvo otvoreno za raspravu o radu na daljinu
Pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić istaknuo je kako Vlada neće predložiti novi Zakon o radu bez socijalnog dijaloga i partnera, sindikata i poslodavaca.
- Ministarstvo je poslalo partnerima zakonsku podlogu koja, među ostalim, uređuje i rad na izdvojenom mjestu rada. Otvoreni smo za raspravu, prijedloge i poboljšanja i smatramo da su dosadašnja zakonska rješenja bila dostatna u vezi s radom od kuće, a otvoreni smo za raspravu o radu na daljinu i zaštitu na radu - rekao je.
Direktor riječkog Regionalnog ureda HUP-a Nenad Seifert smatra da je potrebno pojednostaviti sve zakonske odredbe o radu na daljinu, jer da se to sada ne vidi u novom prijedlogu Zakona o radu.
- Ovo je ključan trenutak koji ne smijemo propustiti, jer zakon moramo učiniti jednostavnim, fleksibilnim i sažetim, vodeći računa da se odnosi na sve, velike, mikro i male poduzetnike. Poslodavci i radnici moraju imati jasno definirana prava, obveze i odgovornosti - naglasio je.
Prema podacima sa skupa, istraživanja globalnih trendova na tržištu rada pokazuju kako će uskoro više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta raditi izvan ureda.
Najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma pokazuje kako dvije trećine ljudi diljem svijeta želi raditi fleksibilno i nakon što pandemija Covid-19 završi, dok je gotovo trećina spremna napustiti trenutni posao ako se bude zahtijevao povratak u urede s punim radnim vremenom.
Prema podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je uobičajeno na daljinu, od kuće, radilo 3,1 posto zaposlenih, dok je na razini Europske unije taj udio iznosio 12,3 posto.