Suočeni s golemim padom broja gostiju tijekom sezone, hotelijeri širom svijeta okrenuli su se privlačenju onih koji se u hotelima ne odmaraju nego rade. Tako je nastao trend workation deal, u koji se nedavno uključio i Valamar. Gostima porečkog Valamar Diamant Hotela ponuđena je usluga work from hotel, koja podrazumijeva radno okružje u sobi te 15 posto popusta na smještaj za najmanje tri noćenja. Također, uslugu rada iz hotela kao i razne druge novitete nude i zagrebački hoteli The Westin i Sheraton, te riječki hotel Bonavia Plava laguna.
Pandemija koronavirusa i opasnost od sve većeg utjecaja krize mnoge su tvrtke natjerale da prilagode poslovanje novonastaloj situaciji, bilo da je riječ o promjeni poslovnih modela i uvođenju novih strategija poslovanja bilo kreiranju novih proizvoda i usluga. Od već poznatih koronakontejnera, zaštitnih maski, svih vrsta dezinficijensa, sustava za nadzor i daljinsko mjerenje temperature, najnovija ponuda odnosi se na usluge rada i života u hotelima. Manjak gostiju u sezoni hotelske kuće i turistički djelatnici pokušavaju nadomjestiti uslugama pripremanja i dostave hrane, a gostima nude i mogućnost višemjesečnog boravka u kampovima, kućama za odmor i hotelima. Znatno je porastao broj svih vrsta online usluga, virtualnih konferencija, a klasične sajmove zamjenjuju virtualni na kojima se posjećuju virtualni štandovi, ali ugovaraju stvarni, novi poslovi.
Na pitanje može li se reći da su se hrvatska poduzeća prilagodila koronakrizi inoviranjem novih proizvoda i usluga, Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za industriju i održivi razvoj, odgovara da su oni koji su izbacili na tržište nove proizvode i usluge ipak u manjini, jer to osim sposobnosti prilagodbe poslovanja ovisi i o proizvodnom procesu.
– Od sredine ožujka kada su problemi započeli, neki su uspjeli inovirati proizvode, usluge i procese, ali ipak većina živi na postojećim poslovnim modelima i čeka da se sve vrati na normalu. O uvođenju novog proizvoda ili usluge može razmišljati onaj tko je i do sada inovirao, a onaj tko to do sada nije radio, sada će to još teže učiniti – smatra Radoš te ističe da neko poduzeće da bi moglo na tržište brzo izaći s novim proizvodom ili uslugom to treba imati ugrađeno u svom habitusu te u svojoj misiji i viziji biti spremno pravodobno reagirati na promjene u okružju, a to su, obično, uspješne tvrtke.
Stoga su se novonastaloj situaciji bolje prilagodile tvrtke koje su agilne i koje u svom poslovanju već imaju ugrađen koncept business agility. Takve su tvrtke bolje reagirale na krizu i lakše se nose sa situacijom jer imaju razvijene kompetencije koje im omogućavaju da brzo odgovore na promjene u okolini koje su se dogodile uslijed pandemije.
Izvanredni profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Vatroslav Škare napominje da je pandemija podsjetila da marketing obuhvaća mnogo više od same marketinške komunikacije i da je unutar njega bilo mnogo inovacija.
– Mogućnost inovacije proizvoda, inovacija u distribuciji i prodaji te inovacija u načinu određivanja cijena bile su mnogo važnije u vrijeme lockdowna nego što je to klasična marketinška komunikacija. Tijekom tog razdoblja trebalo je reagirati brzo i spretno i tada su najveći marketinški uspjeh postigla poduzeća koja su reagirala izvan područja klasičnoga marketinškog izričaja – smatra Škare.
Taj marketinški stručnjak dodaje da tko god je tada inzistirao na porukama 'tu smo zbog vas' i sl. djelovao je nespretno, potrošačima u tom trenutku nije mogao mnogo pomoći, a nerijetko je takva komunikacija bila iritantna i ismijavana. Stoga je onaj tko je tada shvatio bit marketinga u kriznoj situaciji postigao mnogo bolje rezultate.
No, ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić smatra da većina onoga što je u turizmu napravljeno u vezi s prilagodbom turističkog proizvoda koronakrizi nije rezultat strategije nego spontane reakcije hotelijera, turističkih djelatnika, kampova i iznajmljivača te da je nužno osmisliti strategiju koja će imati rješenje za krizne situacije.
A o tome što su sve inovirali hoteli i poduzeća te u kojem smjeru bi inovacije mogle ići, pročitajte opširnije u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.