Postoji veliki broj filmova znanstvene fantastike koji obiluju scenama raznih oblika crvotočina kroz koje junaci trebaju proći kako bi ušli u drugu dimenziju ili se iz nje vratili. Vrata druge dimenzije uvijek su otvorena samo određeno, kratko vrijeme, nakon čega nema više povratka. Hrvatska upravo svjedoči takvoj jednoj prilici, velikim promjenama u globalnim lancima vrijednosti, čiji nam trendovi idu na ruku. Pitanje za milijuna dolara je hoćemo li uskočiti u crvotočinu ili ostati s ove strane, pitajući se kako li se prolaz tako brzo zatvorio?
Ključni pokretači već prije započetih promjena u globalnim lancima vrijednosti (GLV) koji se očituju u međunarodnoj trgovini i proizvodnji jesu nacionalna sigurnost, otpornost, razna embarga i prepucavanja istoka i zapada, a korona je došla kao konačan akcelerator promjena.
U dokumentu UNCTAD-a (dio Tajništva Ujedinjenih naroda koji se bavi pitanjima trgovine, ulaganja i razvoja), pod nazivom Transformacija globalnih lanaca vrijednosti do 2030, autori napominju da u idućih deset godina možemo očekivati drastične promjene nastale zbog želje za većom otpornošću na krize poput COVIDA-19, koja se samo nadovezala na već postojeće promjene uzrokovane tehnološkom revolucijom, rastućim ekonomskim nacionalizmom i imperativom održivog razvoja.
U UNCTAD-ovom izvještaju World Investment Report 2020, navodi se da će se međunarodna trgovina i investicijski landscape preoblikovati zbog restrukturiranja globalnih lanaca vrijednosti koji će ići u smjeru stvaranja novih regionalnih lanaca i distribuirane proizvodnje. Ali i to da taj izazov predstavlja obilne mogućnosti za tvrtke i države koje će zbog toga doživjeti promjenu paradigme razvoja.
Rumunjska na tome već radi. Prema zadnjim službenim podacima, narudžbe u rumunjskim proizvodnim industrijama povećale su se u lipnju za 21 posto u odnosu na mjesec prije, a kompanije poput FRD Centra pozivaju globalne ulagače da prošire svoje proizvodne operacije u Istočnoj Europi.
Europske kompanije u potrazi su za novim partnerima na jugoistoku kontinenta, a svaki hrvatski izvoznik dokazao je da se može i zna nositi s globalnim izazovima. Međutim, uključivanje u globalne dobavljačke lance posao je cijele državne administracije, o čijim će mjerama i poticajima ovisiti hrvatski gospodarski uspjeh ili neuspjeh. Dokumente koji nam za to trebaju imamo (klasteri konkurentnosti, Strategija pametne specijalizacije te naknadni strateški projekti koje je za Ministarstvo gospodarstva izradila Svjetska banka u suradnji s HGK u razdoblju od 2016-2019). Vrijeme je da se s njih obriše prašina i napokon krene u realizaciju. Koroni možemo zahvaliti na prilici koju nismo sami stvorili, a koja se možda dugo neće ponoviti.
Koji su najaktualniji trendovi u globalnim lancima vrijednosti, kako stručnjaci procjenjuju položaj Hrvatske te o što o svemu misle hrvatski izvoznici pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.