Prije nekih godinu dana HNB je nakon upozorenja zbog ubrzanog rasta gotovinskih kredita postrožio uvjete za njihovo odobravanje. Riječ je o preporuci da se za sve kredite na rok dulji od pet godina primjenjuju jednaki kriteriji kreditne sposobnosti klijenata kao u slučaju stambenih kredita. Dakle, dužnici s plaćom manjom od prosjeka mogu dignuti kredit s mjesečnom ratom samo do četvrtine iznosa plaće, a ostali s ratom do trećine plaće. Bankari se ni tada nisu zabrinuli. Jednostavno su ustvrdili da će se uskladiti s HNB-ovim novitetom.
Zaista, nije se dogodilo ništa spektakularno. Gotovinski krediti nastavili su prošle godine rasti uobičajenim tempom od 11,1 posto i s novih pet milijardi kuna premašili su 40 posto udjela u ukupnim kreditima kućanstava. Premda nešto sporije, na valu subvencioniranih kredita stambeni krediti narasli su 6,3 posto i čine 44 posto svih kredita kućanstava. Razvoj utemeljen na kreditima potvrđuje se i u podacima o državnim jedinicama. Lokalna država bilježi rast kredita od čak 10,3 posto, a središnja također respektabilnih 6,9 posto i ima kreditna zaduženja osam puta veća od lokalaca. Jedan od uzroka tolikog rasta može biti domaći udjel u financiranju projekata iz fondova Europske unije. A moglo bi se očekivati da će država, županije, gradovi i općine imati još veće kreditne apetite od sljedeće godine, kad stupe na snagu nova pravila. Domaći novac u projektima EU sad mora sudjelovati s najmanje 15 posto vrijednosti investicije, a u sljedećem razdoblju taj će udjel biti podignut. Zasad se u Bruxellesu najozbiljnije pregovara o 25 posto domaćeg financiranja.
No dio društva ipak nije raspoložen za dizanje kredita. Realni sektor nastavlja s ‘kreditnom stagnacijom‘ (neznatni rast kredita od 0,9 posto) i u vrijeme gospodarskog rasta i dalje je u fazi deinvestiranja. Istini za volju, na taj segment kredita otpada najveći dio (29,2 posto) kreditne mase od 251 milijarde kuna koja je u optjecaju. Pojednostavnjeno, krediti se šakom i kapom dijele za potrošnju i ponajviše za infrastrukturne radove, a jedino se proizvodnja financira sama. Utoliko je opasniji prvi zabilježen slučaj koronavirusa, koji bi Hrvatskoj mogao donijeti dramatične gubitke pije svega zbog prevelike ovisnosti o turizmu, o čemu smo pisali i prije mjesec dana.