Prema Liderovim izvorima, zaposlenici jedne velike banke u Hrvatskoj dobili su nalog da prestanu odobravati kredite za likvidnost. Iako ta informacija zvuči uistinu dramatično i uzeli smo je s rezervom, doznajemo i da su se osim usmenog naloga Uprave dogodile i neke kadrovske promjene. Konkretno, od deset relationship managera četvero ih je preraspodijeljeno na druga radna mjesta, jer oko odobravanja kredita poduzetnicima više neće biti toliko posla. Sve kreditne zahtjeve pa i one malih i mikropoduzeća, uključujući i kratkoročne kredite za financiranje likvidnosti relativno malih iznosa, u toj banci više ne odobravaju zaposlenici koji su to radili do sada, nego se svaki zahtjev preusmjerava na odobrenje u sektor rizika, jer se svaki plasman smatra rizičnim.
Poduzetnik koji je htio ostati anoniman za Lider je rekao da mu je banka, iako s njom posluje više od dva desetljeća, tražila da kao instrument osiguranja kredita za likvidnost ponudi nekretninu u zalog, točnije stan u kojem živi, i to za kreditiranje obrtnih sredstava u iznosu od oko sto tisuća kuna.
Također, iako o tome ne govore javno, većina je banaka u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko mjeseci uvela praksu da umjesto na račun korisnika kredita, novac odobren za kreditiranje likvidnosti uplaćuje na poseban račun s kojega se potom namjenski uplaćuju obveze poduzeća prema dobavljačima, nabavka repromaterijala, kao i sve ostale obveze, od onih prema poreznoj upravi do isplata plaća zaposlenicima. Bankarski službenici kažu da se ta praksa do sada odnosila samo na investicijske kredite, kada je izvođačima radova ili isporučiteljima usluga banka izravno plaćala, ali od izbijanja krize COVID-19 to je uvedeno za sve kredite, pa i one za likvidnost, kako bi se spriječilo nenamjensko trošenje novca, kao što je, primjerice, isplata s računa poduzeća na privatni račun vlasnika, u vidu pozajmica, čime vlasnik financira likvidnost sebe kao privatne osobe, a ne pravne, odnosno poduzeća kojeg je vlasnik. Naš izvor navodi da je unatoč povećanoj potražnji za kreditima za obrtna sredstva, na razini poslovnice u kojoj radi, ove godine odobrena tek trećina prošlogodišnjih plasmana, a kako stvari stoje, situacija se neće bitno poboljšati jer sve manje poduzetnika može udovoljiti sve strožim zahtjevima banke.
Damir Zorić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), ističe da mnoga poduzeća sada funkcioniraju isključivo zahvaljujući Vladinim mjerama, ali te su mjere za Zorića tek prva pomoć za rješavanje akutnog problema nelikvidnosti. One nisu trajno rješenje za hrvatsko gospodarstvo, jer gospodarstvo ima potrebu za normalnim i trajnim pristupom financiranja, ističe prvi čovjek HUP-a.
Za Zorića je veliki problem u ovom trenutku i logistika, jer zbog većeg broja ljudi koji sudjeluju u dopremi robe, produciraju se i veći troškovi, što poskupljuje proizvodnju, a sve to opterećuje poslovanje i dovodi do velike neizvjesnosti, smatra Zorić. No, neovisno o koronakrizi trebalo bi stvoriti trajne uvjete koji će poticati gospodarski rast i poslovanje.
– Koronakriza je probleme koje smo imali i prije dodatno naglasila, jer je uz rastuću nelikvidnost smanjena potražnja, a troškovi proizvodnje su porasli – naglašava Zorić.
Izvor iz jedne male banke navodi da im dolaze klijenti tražeći izravno kreditiranje, ali rade sukladno nalogu Uprave, koja zahtijeva 'da potegnu ručnu' što se kredita za likvidnost tiče. Rizik je velik, banke barataju tuđim novcem, konzervativne su u krizama, stoga takva odluka Uprave ne čudi, kaže naš sugovornik. Dolaze im najčešće klijenti drugih banaka koji su već dobili odbijenicu banke s kojom godinama posluju, mahom mali poduzetnici – vlasnici malih izdavačkih kuća, tekstilci, djelatnici u turizmu, proizvođači raznih profila. Zahtjeve su uredno zaprimili, ali već unaprijed znaju da ih neće odobriti, jer se na prvi pogled iz bilance vidi da ne zadovoljavaju osnovne kreditne uvjete, pa čak ni uz instrument osiguranja kao što je nekretnina.
A što o svemu kažu iz naših najvećih banaka, koliko novca ima za kreditiranje likvidnosti u HBOR-u, hoće li Hamag-Bicro odobravati nove kredite za obrtna sredstva, te kako su se snašli poduzetnici koji nisu posezali za kreditima za likvidnost, pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.