Svima koji pate od ‘boreouta‘ zajedničko je to što imaju osjećaj da njihov posao (ili život) nema nikakvu svrhu, potpuno je besmislen; oni proživljavaju krizu rasta (osobnog ili poslovnog) i krizu svrhovitosti
Ni jedan zaposlenik, a niti njegov poslodavac, ne želi doživjeti burn-out. To čuveno 'sagorijevanje na poslu' posljedica je prekomjernih radnih sati, disbalansa privatnog i poslovnog, ali i, u određenoj mjeri, glamurizacije radoholičarstva (Elon Musk je radoholičar, ne?). No, u posljednje se vrijeme govori o još jednom stanju koje može biti razornije od burn-outa, jer ne samo da otežava rad i ispunjenje poslovnih ciljeva već, slikovito rečeno, ubija dušu. Riječ je o stanju koji strani mediji nazivaju 'boreutom' ili 'bored-outom', odnosno stanjem kronične dosade. Pritom se ne misli samo na one momente 'dosadno mi je otići na posao' ili 'umrijet ću od dosade na sastanku' već na stanje u kojem se apsolutno sve čini beskrajno dosadno i besmisleno.
Kronična dosada
Kako je nedavno zapisao BBC, 'boreout' ne dobiva toliku pažnju u medijima, ali stručnjaci tvrde da taj fenomen može imati jednako razorne posljedice po mentalno zdravlje zaposlenika kao i njegov bliski rođak, sindrom 'burn-out'. Upravo zbog toga, ali i činjenice da bi poslodavci u eri novog normalnog mogli (trebali) veću pažnju posvećivati mentalnom zdravlju potrošača, nedopustivo je da taj sindrom ostane ispod radara.
Postoje različiti čimbenici koji utječu na pojavu kronične dosade kod zaposlenika. Nekima se sindrom javlja zato što su proveli previše vremena u neinspirativnom okruženju ili pak zato što imaju dojam da predugo obavljaju iste poslove, nemaju nikakvih novih izazova. No, bez obzira koji su čimbenici okidači, svima koji pate od 'boreouta' zajedničko je to što imaju osjećaj da njihov posao (ili život) nema nikakvu svrhu, potpuno je besmislen; oni proživljavaju krizu rasta (osobnog ili poslovnog) i krizu svrhovitosti.
Kako navodi BBC, jedno je finsko istraživanje iz 2014. provedeno na 11 tisuća zaposlenika u 87 organizacija, pokazalo da kronična dosada povećava šanse da će zaposlenik dati otkaz, zatražiti prijevremeni odlazak u mirovinu, pokazivati simptome stresa i slabije paziti na vlastito zdravlje. Novije istraživanje iz 2021. provedeno u Turskoj je pak pokazalo da ljudi koji pate od simptoma 'boreouta' često upadaju u depresiju, pokazuju znakove stresa, pate od anksioznosti, glavobolja i nesanice.
Teža detekcija
Ono što je problem s ovim sindromom jest što ga je teže detektirati od, primjerice, 'burnouta'. Ljudi koje muče 'boreout' su fizički prisutni, ali odsutni duhom i tako mogu funkcionirati duže vremena bez da itko primijeti da s njima, uvjetno rečeno, nešto nije u redu. Također, jako je teško natjerati ih da progovore o stvarima koje ih muče. Jer, kako objasniti poslodavcu da vam je dosadno, da nije uopće stvar u tome koliko radite (pet ili 15 sati) već da je problem u tome što ste izgubili dubinski interes za sve, ni u čemu ne vidite smisao. Bavljenje nekim novim, inspirativnijim aktivnostima može pomoći, ali ne uvijek - velike su šanse da zaposlenici naprosto neće uspjeti pronaći entuzijazam i to ne zato jer su lijeni već zato što su dubinski izgubili volju.
Pružanje pomoći
Kako je novinarima BBC-ija objasnio jedan od stručnjaka uključenih u tursko istraživanje, profesor Fahri Özsungur, bitka protiv 'boreouta' ne smije biti svedena samo na pojedinca. Poslodavci se moraju upoznati s tim sindromom, moraju učiniti posao zanimljivijim ili inspirativnijim. Ako je pak riječ o poslovima koji su rutinski, u kojima je teško pronaći nešto novo, onda bi se trebali pobrinuti da je okruženje ugodno, da se zaposlenik osjeća podržanim i bitnim kotačićem u čitavom bez obzira na kojoj je poziciji. Budući da je pandemija prilično uneredila gospodarstva i poslovne organizacije koje se sada moraju podići na noge, važno je pobrinuti se za zaposlenike. Na kraju krajeva, o njima, njihovoj formi i motivaciji ovisi ispunjenje kompanijskih ciljeva.
Kako su dalje objasnili stručnjaci, i 'boreout' zato mora postati dijelom konverzacije na isti način na koji je 'burnout' ili bilo kakva druga manifestacija poslovnog (i životnog) stresa. Kronična je dosada, dodaju, tipična posljedica pandemije kada su se svi, na ovaj ili onaj način, suočili s pitanjem smisla, ali i vodili vrlo slične živote - zatvoreni u četiri zida, pred Zoomom. Ljudima treba pomoć, a na kompanijama je da im tu pomoć i pruže.