Hrvatska
StoryEditor

‘Kupnja vojnih aviona strateški je važna, ali tomu se, nažalost, pristupa kao da se kupuje 20 limuzina za Vladu‘

14. Rujan 2020.
vojni avioni
PIŠE: Dr. Amadeo Watkins, međunarodni savjetnik i stručnjak za upravljanje reformama i politikama u javnom sektoru

Osvrt na ponovno pokrenuti natječaj za nabavku vojnih aviona

Sada sigurno nije najbolje vrijeme za kupnju aviona, mislim da je to apsolutno svima jasno. A i bez ove trenutne financijske krize koja će trajati najmanje 12-18 mjeseci, pa čak i s pozitivnom ulogom mogućih EU fondova oko gospodarstva i dalje sam mišljenja da Hrvatskoj ovo nije prioritet. No, dugogodišnje iskustvo mi govori da se neće imati hrabrosti odgoditi nabavku na barem 12 do 18 mjeseci, tu je previše raznih pritisaka. Stoga ako se već ide u to, mogu ukratko reći sljedeće:

1. Kao prvo, tijekom sljedećih mjeseci možemo očekivati razna mišljenja i analize na ovu temu. Povjerenstvo koje se ovim bavi ima profesionalnu i svaku drugu obavezu da svoj posao radi kako treba, u skladu s pravilima. U procesu se treba držati svoje uloge, kako bi isti bio uspješan i neupitan, odnosno maksimalno transparentan.

2 Naravno, konačna odluka će morati imati i političku dimenziju, to je nezaobilazno. Slažem se s nedavnom izjavom predsjednika Milanovića što se tiče izbora aviona, ponude američkih aviona, ali polovnih jer se nema novca za nove, što sam istaknuo u prošlogodišnjoj analizi, iako i Švedska ima ozbiljnu ponudu čija je prednost više ekonomske prirode koju treba znati ‘iskoristiti’. Ono što može dodatno pojačati argumente za izbor američke ponude je činjenica da su pouzdaniji partner u slučaju takozvane ‘upitne’ upotrebe aviona, jer Švedska sa svojom politikom može u ključnom trenutku blokirati eventualnu isporuku potrebnih dijelova, što je bitna stavka. To je sve naravno pitanje detaljnog ugovora između dvije strane.

3. Ali u skladu s već rečenim na temu politike, tu sam mišljenja da Predsjednik nije smio dati ovu vrstu izjave jer indirektno radi pritisak na temu, a u isto vrijeme raznim pravnim aktima Republike Hrvatske ima određene nadležnosti nad oružanim snagama. Postavlja se pitanje da li član povjerenstva davanjem suprotnog mišljena ima problem s uredom Predsjednika?

4. Sam proces je jako sličan prvom pokušaju nabavke i samo je u nekim segmentima neznatno  bolji. Suštinske greške i glavna pitanja oko ove nabavke i dalje su nejasna, nisu precizno odgovorena. Jedno od suštinskih problema je da se ostavlja dojam lutanja po pitanju nabavke, kao da preliminarne analize nisu napravljene, nego se pristupa temi 'daj sto daš'. Preliminarne analize od prije par godina više nisu u cijelosti upotrebljive, morale su se napraviti nove, detaljnije na osnovu iskustva s prvog tendera. Ne vidim dokaze koji bi sugerirali da je to napravljeno. Na taj način bi se ponude više usmjerile i svima olakšale posao. Primjerice, odmah bi se znalo da li Hrvatskoj trebaju i odgovaraju polovni ili novi avioni, jer razlika je dan i noć, isto kao što je razlika između aviona s jednim i dva motora. Hrvatska realno nema novca za nove avione, osim ako ne ide na model ofseta, i tu švedska strana ima jasnu prednost ali ni ona nije dovoljno usmjerena i mogla bi biti puno bolja. Smatram to najvećim propustom ovog cijelog procesa, koji bi da se dešava u Velikoj Britaniji bio predmet analize Ureda za državnu reviziju (NAO).

5. Sljedeći osnovni problem je što je tema i dalje dominirana vojno-sigurnosnim strukturama, što je jako loše gledano strateški. Ovo je jasno projekta od strateške važnosti, ali mu se nažalost tako ne pristupa, već ostavlja dojam kao da se kupuje 20 limuzina za Vladu. To mogu raditi neke druge zemlje, ali one imaju to pitanje drugačije regularno, pa si mogu priuštiti ovaj pristup. Za Hrvatsku on je površan i ne dozvoljava maksimalnu efikasnost u iskorištavanju ovako velikog posla. Postavlja se pitanje tko će i na koji mjerodavan način uključiti Ministarstvo gospodarstva, kao i neka druga, u ovu diskusiju. Nije isto uključit ih od početka, i na samom kraju procesa.

Dr. Amadeo Watkins, međunarodni savjetnik i stručnjak za upravljanje reformama i politikama u javnom sektoru donosi kratku analizu aktualnih događaja i odluka Vlade Republike Hrvatske oko proračuna i reformi koje nam slijede. Dr. Watkins se bavi temama veznim za postizanje rezultata, povećanje efikasnosti I učinkovitosti sistema i organizacija. Znanstveni je suradnik na Sveučilištu Cranfield u Engleskoj, na katedri za upravljanje učinkovitošću. Doktorat iz znanosti na temu upravljanja i razvoja u obrani stekao je na Odjelu za vojne studije Kings Collegea, Sveučilišta u Londonu kod profesora Sir Lawrence Freedmana OBE. Na Warwick Business School u Ujedinjenom Kraljevstvu, te u HEC Pariz stekao je poslijediplomske certifikate iz Strateškog upravljanja i vođenja u javnom sektoru. Radio je u nekoliko državnih resora Velike Britanije, a nekih 10 godina proveo je u prestižnoj grupaciji za napredna istraživanja i procjene Ministarstva obrane Velike Britanije kao zamjenik direktora Odjela za upravljanje reformama i politikama. Dr. Watkins ima više od 20 godina iskustva u javnom sektoru, s izravnim savjetovanjem na reformama i procesima strateške transformacije i optimizacije te bogato iskustvo u razvoju, implementaciji  i vrednovanju projekata i programa na razini sustava. Značajno iskustvo u radu na javnim politikama i koordinaciji stječe radeći kao savjetnik u različitim zemljama. Savjetovao je vlade na najvišoj razini u nekoliko zemlja uključujući nedavno ured premijera Jordana na realizaciji prioritea vlade.

Ono sto mu je uža struka rada, a za koju kaže da nije prepoznata u Hrvatskoj, je rad na realizaciji sistemskih reformi ili javnih politika. Prošle godine je analizirao proces nabavke borbenih zrakoplova te je objavio rad na tu temu u časopisu „Defense and Security Analysis.“ Amadea Watkinsa s Hrvatskom veže djetinjstvo provedeno u hrvatskom prigorju, gdje mu se nalazi  rodbina po majci i prijatelji.

27. studeni 2022 00:08