Urednik fotografije u Lideru Ratko Mavar već nekoliko godina dio svojih fotografija prodaje na specijaliziranim digitalnim platformama namijenjenima kupnji takvih uradaka. Počeo je skromno, s nekoliko specifičnih fotografija koje je snimio sasvim slučajno, kako kaže, 'iz svoga gušta', a danas na tim platformama već ima svoj portfolio. Nije bilo jednostavno postati članom takve platforme, odnosno upasti na nju. Morao je, kaže, proći pravo pravcato pismeno testiranje, a kad je to zadovoljio, test kvalitete morale su proći i njegove fotografije. No kad je sve to prošlo i Ratko postao punopravni član zajednice, njegove fotografije, koje bi i ovako i onako snimio, pobudile su interes kupaca i počele su mu donositi prihod, i to pasivni.
– Cijena je fotografija na tim platformama od trideset centi do pet dolara pa se u nekoliko mjeseci prikupi svota koja nije zanemariva. Nije riječ o prihodu koji bi mi omogućio da samo od toga živim, ni slučajno, ali nije to ni iznos koji se može odbaciti, to više što se nisam pretjerano potrudio da bih ga zaradio – istaknuo je Ratko.
Garsonijera bolja od banke
Budući da su u svijetu upravljanje vlastitim kapitalom i želja za stjecanjem bogatstva oplemenjivanjem toga kapitala jako razvijeni, razvijene su i različite metode investiranja – aktivno i pasivno. Aktivno je ulaganje ono u koje moramo uložiti i znanje i vrijeme, doista se potruditi, poput ulaganja u specifične dionice ili suvlasničkog udjela u tvrtki u kojoj smo aktivno angažirani u poslovanju. No postoji i jednostavniji način investiranja, barem na prvu – pasivno. Ono donosi dohodak a da se baš nismo ubili od posla. Poput pasivnog prihoda koji ostvaruje Ratko. Možda se čini čudnim i stranim, ali možda ste i sami pasivni ulagač a da to i ne znate.
Moj prijatelj Robert mislio je da mu se, usprkos višegodišnjem poznanstvu, pomalo rugam kad sam ga pitala kakav je to osjećaj biti pasivni ulagač. On je savršen primjer pasivnog ulagača jer je kupio dva stana za dugoročno iznajmljivanje.
Takva, pasivna ulaganja u nekretnine neće uskoro izići iz mode, pogotovo dok traje vrijeme negativnih kamatnih stopa, smatra Boro Vujović, direktor i osnivač agencije za posredovanje u nekretninama Opereta. Ni u svijetu, a ni kod nas, gdje se tradicionalno ulaže u stanove, kuće, vikendice i apartmane.
– Ljudi najčešće ulažu u garsonijere, manje jednosobne ili najviše dvosobne stanove u Zagrebu za najam. Primjećujemo da u stanove u glavnom gradu ulažu sada već i institucionalni igrači iz inozemstva. Takvo je ulaganje za njih mnogo isplativije od držanja novca u banci i plaćanja naknada za tu uslugu – iznio je Vujović.
Malo truda mora biti
Upravo je to pasivno investiranje jednokratno ulaganje koje jamči stalan izvor prihoda, ne zahtijevajući da se u tu imovinu ili uslugu, kakva god ona bila, pretjerano petljate i za nju brinete. No pasivno ne znači da novac pristiže a da niste ni prstom maknuli. Takvo što ne postoji. Još ne. Pasivno ulaganje ulaganje ipak zahtijeva neku vrstu truda, barem u startu. Ako ništa drugo, na početku nešto 'keširati' ili uz to stvoriti neku uslugu ili proizvod. Osim toga, treba proći neko vrijeme dok pasivna investicija ne počne donositi novac. Ne događa se to baš preko noći. A i nisu sve pasivne investicije jednake: neke nude brz i redovit prihod, neke traže veći kapital na početku koji tek poslije donosi veću dividendu ili dohodak. Dio takvih ulaganja ovisi o tržišnim hirovima, ali najvažnije je da svatko za sebe nađe pravu ravnotežu između rizika i nagrade.
Koji su još načini pasivnog ulaganja pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.