Interes za potpore za očuvanje ptice kosca, četiri vrste leptira ili pak održavanje suhozida, začudo, malen je. Pravim se poljoprivrednicima ipak više isplati obrađivati zemlju. Zato, imate li livadu na kojoj obitava kosac, a vi je ne kosite, javite se Ministarstvu poljoprivrede...
Zamislite da se izležavate na svojoj livadi i da vam za to još i plate briselskim novcem. Upravo to može se pročitati na forumima, ali i čuti komentar na Mjeru 10 Ruralnog razvoja kojom se poljoprivrednike želi potaknuti na čuvanje okoliša. Ipak, kad se dublje uroni u to, shvatimo da sve nije baš tako, jer od 16 operacija u Mjeri 10 za najviše njih zahtijeva se angažman, a u slučaju neobičnih poput očuvanja ptice kosca ili pak četiri vrste leptira – možete se izležavati.
No stvari baš i nisu tako jednostavne za mnoge jer je jagma za zemlju i oni koji je se dograbe nastoje je maksimalno iskoristiti. Poljoprivrednik Miško Šklempe iz Popovače u dijelu Lonjskog polja, koje je jedno od najvećih staništa kosca, imao je ideju aplicirati za tu mjeru. No Miško uzgaja konje i krave i ta mu je zemlja nasušno potrebna. Zato je odustao od zahtjeva za potporu za očuvanje ptice kosca jer mu je to neisplativo.
– Sva mi je zemlja potrebna, ali bio sam spreman ponuditi deset posto svoje površine da vidim kako će to ići. Bili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede kod nas i shvatili smo da bi se trebao mijenjati pravilnik. Međutim, poslije se nisu javljali – priča Šklempe.
Prema Šklempi, takva potpora isplativa je za one koji ne moraju ništa raditi, ostave zemlju da buja, a onima koji bi radili ta zemlja jednostavno treba.
– Osim toga, znate, pitanje je koliko su te potpore isplative jer ako ne kosimo travu, postoji opasnost da korov osjemeni ne samo nekošeni, nego i pokošeni dio zemlje i uništi kvalitetnu travu za stoku – objašnjava Šklempe.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede do kraja 2019. za očuvanje ptice kosca poljoprivrednicima je isplaćeno 1,2 milijuna kuna, a ukupno je do kraja 2022. predviđeno 3,8 milijuna kuna. Za očuvanje leptira, zbog kojeg se također ne smije kositi trava do sredine rujna (osim kod jedne vrste kada se može kositi i u lipnju) isplaćeno je mnogo manje, tek 77 tisuća kuna, a do kraja 2022. predviđeno je 210 tisuća kuna.
I potpora za očuvanje suhozida, za koju bismo više očekivali da je isplaćuje Ministarstvo kulture ili neko drugo, dio je potpora iz Fonda za ruralni razvoj koje se isplaćuju tek od 2017. Do kraja 2022. moguće je potrošiti ukupno 44,5 milijuna kuna, a do sad je isplaćeno 21,3 milijuna kuna.
Iako ima mišljenja da se taj novac mogao i bolje iskoristiti, poljoprivrednik Marinko Orlić iz Drage Bašćanske na Krku, koji se koristio tom mjerom cijelo vrijeme (prvi je dobio u Hrvatskoj novac za to), smatra da je ona dobrodošla jer ionako je mnogo vremena i novca trošio na popravljanje suhozida. Ovčarstvom se bavi već 50 godina, njegova supruga Mirjana nešto kraće – 27 godina.
Cijelu priču možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju novog Lidera.