Hrvatska
StoryEditor

Lideri kompanija lani su za Dan velikih planova prognozirali 2019., jesu li pogodili?

18. Rujan 2019.

Liderova prošlogodišnja anketa, u kojoj je sudjelovalo stotinjak poslovnih ispitanika, redom predsjednika i članova uprava tvrtki s rang-liste 500 najboljih, pokazala je kako su čelni ljudi hrvatskih kompanija bili u pravu.

Većina ispitanika očekivala je da će im prihodi u ovoj godini biti veći nego u 2018., pri čemu je čak svaki četvrti vjerovao u rast veći od pet posto. A dosadašnji poslovni rezutati, koji se mogu vidjeti kod kompanija čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi, to i više nego potvrđuju.

image
DVP - BDP anketa
foto

Planovi su im lani doista bili ambiciozni. Većina ispitanika očekivala je da će prihodi njihovih tvrtki u 2019. godini biti veći nego u 2018., pri čemu je čak svaki četvrti vjerovao u rast veći od pet posto. Prema svemu sudeći, tako relativno visoki ciljevi u pojedinim poduzećima u prvom su redu bili utemeljeni na očekivanjima da će njihov rast proizići iz rasta sektora u kojem posluju.

Naime, približno jednak broj ispitanika očekivao je i rast sektora i rast svojih tvrtki, a jednak je i broj njih koji se nadao da će u oba slučaja rast biti veći od pet posto.

image
DVP - rast anketa
foto

Većina ispitanika u Liderovoj anketi složila se u tome da će glavni generator rasta u 2019. godini ostati osobna potrošnja. Na pitanje u kojem je bila ponuđena mogućnost više odgovora, na kartu
osobne potrošnje kao generatora rasta očekivanja je stavilo oko tri četvrtine ispitanika.

image
DVP - prihodi anketa
foto

Znatno manje, samo malo više od trećine njih, smatralo je da bi rast mogao proizići (i) iz investicija; još manje njih, ispod trećine, da bi mogao biti potaknut rastom izvoza; najmanje ih se, oko petine, uzdalo u državnu potrošnju.

image
DVP - ssektor anketa
foto

Pitali smo čelnike hrvatskih najvećih kompanija i koji će ove godine biti najveći izazovi. Odgovori su bili - provedba strukturnih reformi, PDV na turizam i ugostiteljstvo, reforma, stabilnost i održivost zdravstvenog sustava, politička i zakonodavna nestabilnost, osiguranje ukupne makroekonomske stabilnosti i pozitivnog ozračja u društvu, primjena trećeg kruga porezne reforme, manjak ulaganja, stagnacija turizma, stabilnost Vlade i slično.

Jesu li bili u pravu?

22. travanj 2024 15:17