Dok Lider na svom portalu ustrajno broji šlepere s robom za izvoz, u tiskanom izdanju smo – na temelju podataka iz publikacije '1000 najvećih' koju pripremamo za sljedeći broj Lidera – odlučili izdvojiti najveće domaće izvoznike. Premda je prošle godine jedanaest hrvatskih tvrtki izvezlo proizvode i usluge koji vrijede više od milijardu kuna, samo tri imale su lani više od milijardu kuna neto izvoza – Valamar rivijera, Croatia Airlines i Petrokemija, ali prve dvije milijardu izvoza ove godine sigurno neće dostići.
Usluge, a ponajprije turizam, ove će godine pod teretom posljedica koronavirusa dramatično narušiti i vanjskotrgovinsku bilancu. Među sto najvećih neto izvoznika 28 je tvrtki koje se bave uslužnim djelatnostima. Taj je omjer znatno nepovoljniji za proizvodnju među deset najvećih, gdje samo četiri tvrtke ostvaruju robni izvoz, tri su hotelijera, a tri dolaze iz također stradaloga prometnog sektora. Zasigurno će ovogodišnji rezultati u svjetlu koronakrize dati za pravo svima koji zagovaraju proizvodnju.
Sto najvećih neto izvoznika ostvaruje gotovo 30 posto hrvatskog izvoza, a 1000 najvećih kompanija sudjeluje u izvozu s gotovo dvije trećine od 151 milijarde kuna hrvatskog izvoza. Zapravo tih 97 milijardi kuna izveze 714 tvrtki, jer ostalih 286 iz top 1000 orijentirano je isključivo na domaće tržište i lani nisu izvezli ni kunu. A među ostatkom ima i dosta slučajnih izvoznika, sa zanemarivim iznosima. Čak 198 tvrtki među 1000 najvećih izvezlo je lani manje od deset milijardi kuna. Tanak je taj izvoznički sloj. Samo 353 tvrtke izvoze više od 50 milijuna kuna na godinu i one su lani s 92 milijarde kuna ostvarile više od 60 posto hrvatskog izvoza. Zabrinjava podatak da je čak 29 od sto najvećih neto izvoznika lani izvezlo robe i usluga za vrijednost manju nego u 2018. I to potvrđuje tezu o tankom izvozničkom sloju.
Gotovo sve tvrtke s ove liste izvozno su orijentirane – Hospira Zagreb sav prihod ostvaruje na stranom tržištu, još 34 tvrtke više od 90 posto prihoda ostvaruju od izvoza, a njih 85 više ovise o stranim tržištima nego o domaćem i u izvozu ostvaruju više od 50 posto prihoda.Među sto najvećih neto izvoznika 44 su klasične industrijske tvrtke, od kojih je deset metalskih, šest prehrambenih, četiri farmaceutske i tekstilne. Slijedi 14 turističkih tvrtki (osam hotelijera i šest agencija) te 12 prometnih. Ta dva sektora sljedeće će godine uglavnom nestati s ovakve liste jer su najveće žrtve koronakrize.
Među sto najvećih izvoznika 52 su tvrtke u hrvatskom vlasništvu (od čega četiri u državnom) i 48 u stranom. Domaće tvrtke izvezle su 22,6 milijarde kuna, a strane 20,6 milijardi, ali su domaći uvezli 4,5 milijardi, a stranci 7,4 milijarde. Zato su hrvatske tvrtke s ove liste pobijedile strance u kategoriji neto izvoza – s 18 milijardi kuna prema 13 milijardi.
Najveći rast izvoza prošle je godine ostvarila Klimaoprema, povećavši izvoz čak 2,5 puta. Veliki rast izvoza iskazao je i Aminolabs Atlantic (2,3 puta), a jedini novi izvoznik među sto najvećih je Fuel Trading, koji u 2018. nije prijavio ni kunu izvoza, a lani je izvezao 292 milijuna kuna.
Dok Hrvatska ima samo tri neto izvozna milijardera, ima i deset tvrtki koje ostvaruju više od milijardu kuna neto uvoza. Predvodi ih Ina koja je najveći izvoznik s osam milijardi kuna, ali i najveći uvoznik sa 13,6 milijardi kuna uvoza.
Kad se gledaju samo izvozni rezultati, 11 tvrtki izvozi više od milijarde kuna. Među njima su HEP i Crodux derivati dva, koji su zapravo neto uvoznici, a posebno negativnu vanjskotrgovinsku bilancu ima HEP, koji je lani na 1,15 milijardi kuna izvoza uvezao struju za čak 3,9 milijardi.