Hrvatska
StoryEditor

Ljubica Gatarić: U deset godina proračun je narastao iznad svih mogućnosti, no kome je porasla plaća?

14. Prosinac 2021.
Nagrada HRVOJE MATELJIĆ 2021, Ljubica Gatarićfoto LiderMedia

Državni proračun nekoć je bila medijski veoma zanimljiva i uzbudljiva tema, no već neko vrijeme to nije. Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović na svečanoj dodjeli nagrada Hrvoje Mateljić u utorak u Hrvatskom novinarskom domu prisjetio se kako se, u vremenima kada je MMF određivao kakav treba biti proračun, o toj temu cijelu godinu pisalo, a danas donošenje prolazi gotovo nezapaženo, nitko ispred Sabora ne baca jaja i ne protestira,  mediji jedva da napišu koju riječ o tome.

- Jedina predstava koja se odvija oko državnog proračuna svodi se na 400 amandmana saborskih zastupnika.  Ispada da je proračun super, a gospodarskog rasta kakav bismo htjeli nema. Ako tako nastavimo, ostat ćemo na začelju i nećemo se približiti prosjeku EU – rekao je Šajatović otvarajući panel raspravu o izazovu čitanja proračuna s razumijevanjem s kojim se danas susreću urednici i novinari.

Da nekako tema nije, što bi se novinarskom poštapalicom reklo, 'seksi', a trebala bi biti složila se glavna  urednica programa Hrvatskoga radija Eliana Čandrlić Glibota.

– U medijima se prostor gubi na hodanje za život, protiv covid potvrda i slično, a o stvarima koje su važne za razvoj društva i budućnost se slabo govori – rekla je Čandrlić Glibota te ispričala da su na HRT-u uspjeli postići da novinari shvate kako proračun nije dosadno ekonomsko pitanje već temeljni politički dokument iz kojeg sve proizlazi. Neko se vrijeme tako budno pratilo tko su dobitnici, a tko gubitnici proračuna, ali sada je ponovno tema presušila, a saborska rasprava na tu temu postala mlaka. – Ozbiljne teme i rasprave imaju svoju publiku. Ne smijemo zanemarivati zahtjevniju publiku i samo ići uz dlaku publici koja ne želi da ih se opterećuje – zaključila je.

Na panelu je sudjelovala i novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić koja već godinama prati državni proračun i može iz njega pročitati i ono što mnogima ostaje skriveno. Tako joj i sada iskustvo govori da će, nakon što je prošlog tjedna izglasan proračun, ubrzo uslijediti rebalansi. Sindikati traže dodatna prava koja će po njezinoj procjeni s dodatne tri milijarde kuna opteretiti proračun koji je ionako donesen pod pretpostavkom da se plaćene neće mijenjati te da će troškovi u zdravstvu biti manji nego prošle godine. Požari se moraju gasiti gdje planu, pogotovo u ovakvim turbulentnim vremenima, no svejedno ostaje pitanje bi li se proračunski novac mogao pametnije raspodijeliti.

– Nema ljudi koji se bune jer ima puno novaca i sve interesne skupine su zadovoljne, svi dobiju svoj dio kolača. Novca je puno više no što je snaga države, nema pritiska na reforme i rezanje potrošnje i sredstva iz EU fondova daju privid da smo bogatiji nego što objektivno jesmo. Proračun je narastao iznad svih mogućnosti čak i ako uzmemo u obzir da smo bolji u povlačenju sredstava iz EU, ali to nije naše realno stanje. Mi smo srednje razvijena zemlja koja se u zadnjih dvadeset godina nije pomaknula ni mrvicu. Rashodi rastu, no pitat ću vas kome je u posljednjih deset godina plaća porasla za pet i više posto – komentirala je proračun Gatarić objasnivši da se nitko ne žali jer društvo nije spremno na promjene, svima je više-manje dobro. Osim nezaposlenih i skupina društva koje žive od socijalne pomoći, ali nemaju političku snagu kako bi izrazile nezadovoljstvo što se socijalne naknade nisu mijenjale posljednjih 15 godina, baš kao ni naknada za nezaposlene.

Dodala je i kako je novim pravilima i zadiranjem u PDV Europska unija napravila medvjeđu uslugu državama kojima je porez jamac stabilnosti prihoda. – Pokreću se rasprave o poreznim izuzećima, ali činjenica je da mi to nemamo čime kompenzirati. Druga bi stvar bila kada bi postojala politička spremnost da se uvede porez na nekretnine. Ovako je dirati u PDV opasno, a ionako se spuštanje stope PDV-a ne očituje smanjenjem cijena u maloprodaji. Barem to dosad nismo imali prilike vidjeti – kaže Gatarić.

Da je bitno osvijestiti kako se proračun ne događa nekom drugom i poraditi na proračunskom moralu izjavila je Marijana Ivanov, redovita profesorica na katedri Financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

 – Građani i dobar dio poduzetnika ne shvaća zašto se događa deficit. On nije rezultat lošeg upravljanja nego toga koliko smo sredstava uplatili u proračun te koliko smo pridonijeli nepotrebnim rashodima, recimo lijekovima koji se podižu za bolesti koje ni nemamo. Trebali bi se fokusirati na moral poreznih obveznika i trošitelja sredstava – naglasila je Ivanov.

Pojasnila je kako se uvijek kada se govori o proračunu upire prstom u plaće zaposlenika u javnim službama kao rashod koji se može rezati, a malo se pažnje obraća na povećanje rashoda koje su uzrokovali novi procesi usvojeni pri ulasku u EU. Recimo uvođenjem bolonjskog procesa i produživanjem studija s četiri na pet godina, fakulteti su morali povećati resurse kadrova, nastavne kapacitete za 25 posto.

– Ima jako puno rashoda kojih nismo svjesni. Sad ćemo prijeći na euro i mislimo da ćemo samo preračunati kune u eure i to je to, ali imat ćemo javne bilježnika za preinake raznih ugovora, niz odluka koje je potrebno donijeti, potrebe za novim zaposlenicima kako bi se sve prilagodilo za uvođenje eura. To je jednokratni trošak koji nigdje neće biti evidentiran, a bit će prilično velik – navodi primjer Ivanov kako nam prikriveno rastu rashodi. Međutim, napominje i da rashod ima isti razvojnu funkciju i multiplikativni učinak ra rast gospodarstva, a to se često u medijskim analizama zaboravlja.

Savjetnik u Udruzi gradova RH zadužen za javne financije, informacijske tehnologije i komunalno gospodarstvo Dario Runtić rekao je da je na lokalnim razinama posljednjih godina izostao revolt pri donošenju državnog proračuna jer se usporilo s poreznim reformama. Ipak, ove godine bilo je promjena u vidu zakona o porezu na dohodak, što gradovima nije kompenzirano te im je to donijelo godišnji minus od 750 milijuna kuna. Kako bi prihodi, ali i podaci na što se troši bili dostupni stručnoj javnosti i građanima, pa time i novinarima, dobra bi ideja bila preslikati prakse otvorenih proračuna s lokalne razine na državnu.

– Mislim da je otvaranje proračuna dobro te da je to najbolji način da se transparentno pokaže na što se sredstva troše. Još nije kasno da se i državni proračun otvori na isti način – smatra Runtić.

20. svibanj 2022 16:23