Piše: Andrija Rudić
Drugoga i posljednjeg dana 6. Foruma Jadransko-jonske strategije u Portorožu, Slawomir Tokarski, direktor za Europsku teritorijalnu suradnju, makroregije, Interreg i provedbu programa Europske komisije ponovio je predviđanje da će se turizam početi ozbiljno oporavljati 2023. godine. Panel raspravu pod nazivom 'Od krize do oporavka kroz transnacionalne turističke projekte usmjerene ka održivoj zelenoj makroregiji' organiziralo je hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta kao koordinator teme Održivi turizam Jadransko-jonske strategije.
Tokarski je naglasio da je EU već pokrenula glavne aktivnosti poput postupnog ukidanja ograničenja putovanja, uz uvođenje sigurnosnih standarda i mjera sprečavanja širenja virusa.
- Sada znamo da će turizam utemeljen na brojkama ustupiti svoje mjesto turizmu utemeljenom na vrijednosti koju pruža destinacija, a da će povratak u normalu doći uz održiviji pristup upravljanju svim segmentima u turizmu - zaključio je Tokarski.
Ovim temama bavio se nedavno i forum zemalja G20, a Europska je unija već donijela Paket za turizam i putovanje, EU Plan oporavka, Ojačani dugoročni proračun, Program Next Generation, a realokacijama u proračunu potpomognute su aktivnosti i u šest zemalja Zapadnog Balkana. I u novim se IPA programima bitnima za zemlje nečlanice EU podupire nabava medicinske opreme.
Gost treba učiti od 'lokalaca', a teme mogu biti i ratne rane
- Drago mi je da smo počeli razgovarati o drugačijem turizmu, iako mi je žao što smo to napravili tek kada je nastupila ova kriza. To znači da je pandemija ipak donijela nešto dobro - rekao je u raspravi novinar Alex Crevar.
Za Crevara, redovitog suradnika The New York Timesa, upravo je lokalni čovjek najvažniji resurs u turizmu. Iz bogatog iskustva pisanja o odredištima u Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji, Africi i Europi, zalaže se za uvođenje novog zlatnog pravila - da gost NIJE uvijek u pravu. Gost treba učiti iz doživljaja lokalnog naslijeđa, od lokalnih vodiča i iz lokalne tradicije kao najvažnijih osnova turizma koji će nuditi autentičnost.
Kroz prezentacije sudionika predstavljen je niz dobrih primjera projekata koji upravo lokalno naslijeđe stavljaju u prvi plan, a posebno je zanimljiv bio primjer slovensko-talijanskog projekta 'Hod mira - naslijeđe Prvog svjetskog rata ujedinjuje Europu'. Projekt utemeljen na ideji 'Weg den Friedens' nastaloj 1970. godine u Austriji, u zajedničkom radu i prisjećanju na žrtve ujedinjuje nekadašnje ratne protivnike. Prekogranični projekt prerastao je transnacionalnu projektnu ideju koja uključuje 12 zemalja, uključujući i Hrvatsku.
Sinergija turizma i kulture uz ulaganja mogu pokrenuti novi zamah
Albanija je u proteklih pet godina izgradila 10 novih posjetiteljskih centara u svojim zaštićenim područjima, a broj registriranih gostiju u tih pet godina do pandemije porastao im je sa 132 tisuće na milijun i 317 tisuća. Zaštićena prirodna područja te zemlje pokrivaju gotovo 21 posto ukupnog teritorija u odnosu na 1,7 posto 1990. godine. Hrvatska sa svojih 9,32 posto teritorija pod zaštitom također ima odličan potencijal za razvoj turizma, a neka zaštićena područja tek treba jače početi uključivati u turističku ponudu.
- Sinergijski kapacitet turizma i kulture može pružiti pozitivan zamah, novu snagu i entuzijazam, pokrenuti nove načine razmišljanja koji poboljšavaju pozitivne ljudske odnose i nadahnuti održivi i odgovoran razvoj EUSAIR-a, te imati moć obnavljanja društava i gospodarstava koja su usitnjena uslijed krize i pandemije - kazala je zaključujući raspravu Natalija Havidić, ravnateljica Uprave za strateško planiranje, digitalizaciju i EU fondove Ministarstva turizma i sporta.