Naš se posao ne svodi samo na puko izvršavanje zadataka, jedni druge motiviramo na prilagodbe, ustrajnost i rad. Taj proces slobodno možemo nazvati treniranjem empatije i suosjećanja
Dekan Poslovnog veleučilišta Zagreb dr. sc. Lukša Lulić, doc., doktor ekonomskih znanosti, u tu je obrazovnu instituciju došao s bogatim menadžerskim iskustvom u privatnim i državnim tvrtkama energetskog sektora. Funkciju dekana Poslovnog veleučilišta Zagreb obnaša šest godina, sada u drugome mandatu. U svome mandatu pokrenuo je prvi specijalistički diplomski studij marketinga i komunikacija, a zatim su akreditirana još dva studijska smjera: Menadžment i produkcija u kulturi i Gospodarska logistika, koji su osigurali i novi status veleučilišta. Dekan Lukša Lulić član je Nadzornog odbora HEP-a.
Kako se Poslovno veleučilište Zagreb prilagodilo koronakrizi i epidemiološkim mjerama?
– Poslovno veleučilište Zagreb dobro se prilagodilo koronakrizi i svim epidemiološkim mjerama koje su tehnička pretpostavka za rad i održavanje nastave. Uspješno smo završili prošlu akademsku godinu s pomoću platforme Zoom, a za novu akademsku godinu već sve imamo pripremljeno. Ali to je proces… Tehnička prilagodba jest bila zahtjevna, ali i uspješna, no ja bih volio progovoriti o drugom aspektu ovoga što nas je pogodilo, o drugoj stvarnosti, o 'novome normalnom'... Bez obzira na to jeste li dekan, menadžer, učitelj, liječnik, medicinska sestra, trgovac, glavni ste u svojoj organizaciji i zajednici u vremenima neizvjesnosti i nevolje, što može biti posebno teško i zahtjevno usred pandemije COVID-19 koja mijenja način na koji radite, učite, poučavate, komunicirate i živite. Mnogi naši studenti, profesori, kolege i klijenti osjećaju stres, nesigurnost i strah. Razumljivo je da se osjećate krajnje bespomoćno, ali potrebno je i prirodno držati se postojećeg stanja apelirajući na ljude da se drže rokova, dodijeljenih im zadataka i uobičajene rutine. No, da samo na tako radimo, učinili bismo veliku pogrešku. Kao našu najvažniju prilagodbu koju provodimo istaknuo bih povezivanje i međusobno razumijevanje u našemu radnom okružju. Dajemo prioritet potrebama sebe samih i stvaramo okružje povjerenja i potpore. Tako dodatno izgrađujemo odnose pa se naš posao ne svodi samo na puko izvršavanje zadataka, jedni druge motiviramo na prilagodbe, ustrajnost i rad. Taj proces slobodno možemo nazvati treniranjem empatije i suosjećanja. Taj pristup naglašava potrebe pojedinca, ali i grupe, i daje prioritet izgradnji rezonantnog odnosa jednih s drugima. Rezonantan odnos jest onaj koji je usidren u međusobnom povjerenju, zahvalnosti i ustrajnosti. U ovome pomalo dehumaniziranom vremenu upravo kao najvažniju pripremu želim istaknuti empatiju, suodnos i razumijevanje kao glavne pokretače dobrog rada i stvaranja novog sutra. To je ono najvažnije danas, a vrijeme će pokazati…
Počinje li s novom akademskom godinom i 'nova normala' u PVZG-u? Kako će izgledati nastava?
– Brzo je postalo jasno da tehnologija više nije luksuz i iznimka, već je postala potreba u 'novoj normali' obrazovanja. Od osnaživanja i educiranja profesora da ponude jednako visokokvalitetnu nastavu iz svojih domova do pomoći studentima da razviju niz digitalnih vještina, tehnologija je zasigurno postala spas za odgojno-obrazovne institucije i, što je najvažnije, trajno je promijenila način rada kompletnog sustava obrazovanja. Obrazovanje na daljinu svakako je ubrzalo ono neizbježno: globalnu digitalnu transformaciju obrazovnog sustava, ali i društva u cijelosti. Poslovno veleučilište Zagreb u novu akademsku godinu, nastavno na dosadašnje preporuke MZO-a i HZJZ-a, planira redoviti početak i fizičku izvedbu nastave u novoj akademskoj godini. Donijet ćemo planove koji će također omogućiti hibridnu izvedbu nastave, tj. mogućnost da se dio nastave planira i izvodi online. Bude li pak nemoguće nastavu izvoditi fizički, prebacit ćemo se na model kojim smo zaključili prošlu akademsku godinu, online s pomoću platforme Zoom. PVZG će provoditi pojačane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti koje uključuju mjerenje temperature za sve studente, zaposlenike i posjetitelje, obvezu nošenja maski, dezinfekciju ruku i zajedničke tehničke opreme prije i nakon korištenja, održavanje fizičke udaljenosti te ostale mjere vezane uz redovitu dezinfekciju prostora nakon nastavnih turnusa. Posebnu pozornost posvetit ćemo planiranju rasporeda i organizaciji nastave na kolegijima koje pohađa više od pedeset studenata da bi se izbjegla gužva i reducirao velik broj studenata koji istodobno borave u zajedničkim prostorima. Broj studenata, zaposlenika i posjetitelja u zajedničkim prostorijama bit će ograničen. Pravila ponašanja, boravka i kretanja prostorima Veleučilišta bit će istaknuta na svim vidljivim mjestima. Cilj nam je najbolje pomiriti ciljeve prevencije i zaštite zdravlja te održavanje kontinuiteta i kvalitete nastavnog procesa, zato će biti potrebno kontinuirano se prilagođavati trenutačnoj epidemiološkoj situaciji i mjerama.
Čini se da je sve više zagovornika tzv. hibridne nastave. Kako PVZG balansira između online i offline potražnje za lekcijama?
– Za sve nas korisno je vratiti se u učionice zato što je kvalitetu nastave lakše osigurati u institucijama, a i socijalizacija i emocionalni razvoj važni su aspekti usvajanja gradiva. Donijet ćemo planove koji će također omogućiti hibridnu izvedbu nastave, tj. mogućnost da se dio nastave planira i izvodi online. Najvažnije nam je optimalno pomiriti ciljeve prevencije i zaštite zdravlja te održavanje kontinuiteta i kvalitete nastavnog procesa.
Ima li promjena, i kakvih, u studijskim programima PVZG-a?
– Svake godine poboljšavamo kvalitetu svojih programa i izvođenje nastave, i to ponudom novih kolegija, profesora, stručnjaka i predavača koji svojim bogatim iskustvom studentima nude nove smjernice i uče ih vještinama koje će im biti potrebne u budućnosti na tržištu rada.
Koja se zanimanja budućnosti profiliraju iz vaših studija? Kako se polaznici pripremaju za tržište rada u 'novoj normali'?
– Za nas na Poslovnom veleučilištu Zagreb najvažniji doprinos tržištu rada jest sveobuhvatan koncept koji studentima u sklopu obvezne stručne prakse i predavanja recentnih stručnjaka ujedinjuje teorijski i praktični sadržaj studiranja. Učitelji budućnosti moraju biti stručnjaci za komunikacije i odnose i moraju razvijati te vještine kod studenata: razvijati kritičko razmišljanje i učiti kako riješiti problem; poticati samostalnost, inicijativu i poduzetništvo; razvijati sve vrste komunikacije i poticati radoznalost, kreativnost i želju za učenjem.
Koje biste projekte ili možebitne suradnje htjeli ostvariti u bliskoj budućnosti? Na koje ste projekte trenutačno fokusirani?
– Veleučilište ima sklopljene poslovne suradnje i partnerstva s eminentnim hrvatskim tvrtkama i institucijama, a posebno smo ponosni na to što smo članovi i partneri projekta 'Inicijativa za mlade'. Europske banke za obnovu i razvoj – EBRD-a i Hrvatske udruge poslodavaca – HUP-a. Posebno smo ponosni na poslovnu suradnju i partnerstvo s časopisom Lider u kojem naši studenti stječu svoja prva znanja i uče vještine potrebne za tržište rada.
Što bi trebali biti prioriteti u razvoju obrazovnog sustava u Hrvatskoj?
– Ključna promjena treba se temeljiti na promjeni obrazovnog sustava i promjeni pristupa studentima, učenicima, našim budućim nositeljima tržišta rada. Ključ je u uvođenju nove paradigme obrazovanja, novog pristupa koji će se temeljiti na obrazovanju budućih poduzetnika tako da se razmjena znanja temelji na razvijanju poduzetničkog duha, internacionalizacije i nastave koja će biti zasnovana na buđenju duha poduzetništva i kreativnosti studenata. Naša je zadaća razvijati i usavršavati studijske programe i stavljati naglasak na koncept dualnog pristupa obrazovanju. Značajka takvog programa jest poseban odnos prema praksi, ujedinjenje teorije s realnim zahtjevima tržišta rada. Takvim pedagoškim i metodičkim pristupom inzistira se na učenju i razvijanju timskih i upravljačkih vještina, komunikacijskih vještina i tehnika retorike i prezentacije. Tako se obrazuju budući nositelji tržišta rada.