Majetić: Jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva je rast zaposlenosti

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je njegov prvi rast nakon pada 12 kvartala zaredom

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 0,3 posto na godišnjoj razini. Time je gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada, a rast je i nešto veći nego što se očekivalo. No, ipak...

„Činjenica da je prekinut niz od 12 uzastopnih kvartala pada BDP-a je pozitivno. Međutim, činjenica da se radi o vrlo malom rastu, upozorava nas da sada koračamo u, po nas, vrlo nepovoljnu stagnaciju.  Stagnacija slijedom očekivano niskih stopa rasta i dalje znači nazadovanje i zaostajanje za drugim zemljama i daljnji pad naše konkurentnosti. Stoga, unatoč ovom malom rastu i optimizmu koji iz toga možemo imati, upozoravamo da, za izlazak iz recesije, pred nama još uvijek veliki posao. Jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva je rast zaposlenosti.  Zbog izostanka ozbiljnijih i snažnijih reformi nemoguće je postići značajnije stope gospodarskog  rasta koje bi mogle dovesti do osjetnog smanjenja nezaposlenosti ili poboljšanja standarda hrvatskih građana. Poslovna i ulagačka klima i dalje se suočava s dugogodišnjim slabostima i izazovima i nije dovoljno poticajna za brojne domaće i inozemne privatne ulagače pa izostaje doprinos investicija u porastu BDP-a. Hrvatski izvoz ne može u sadašnjem trenutku biti bitan pokretač dinamičnog rasta BDP-a jer je veličinom premali u usporedbi sa sličnim CEE zemljama, geografski usmjeren na nekoliko tradicionalnih bliskih tržišta, vrlo niske tehnološke složenosti s jako velikim udjelom usluga niske dodane vrijednosti.  Za osjetni napredak i sustizanje razvijenijih zemalja potrebno je intenzivirati i produbiti reformske napore u svim kritičnim područjima. Ako privatni sektor može provoditi brze i kontinurane promjene da bi preživio ovu duboku krizu, onda nema razloga da na isti način neizbježnim i ozbiljnim promjenama ne pristupi i država. Javna vlast, teritorijalni ustroj, tržište rada, fiskalna konsolidacija…i sve druge reforme čiju realizaciju mjerimo HUP skorom još uvijek čekaju – nužne reforme“,  Izjavio je  Davor Majetić,  glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. ostvaren većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen padom bruto investicija u fiksni kapital. Kad je riječ o proizvodnoj metodi najveći doprinos rastu BDP-a u tome razdoblju ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva.