Hrvatska
StoryEditor

Mali i mikropoduzetnici dominiraju zapadom

21. Lipanj 2020.
Tri zapadne županije, Primorsko-goranska, Istarska i Lička županija, odlikuju se prihodima od prodaje u inozemstvu izraženijima nego u ostalim hrvatskim regijama
Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija odlikuju se prihodima od prodaje u inozemstvu. Udio malih i mikropoduzetnika u ukupnom broju poduzetnika u toj je regiji 98%

Malo više od 131 tisuće obveznika koji su javno objavili zadnje dostupna godišnja financijska izvješća za 2018. godinu 23 tisuće ili 17,4% ima sjedište u regiji kolokvijalno zvanoj PrILika, koja obuhvaća tri županije: Primorsko-goransku, Istarsku i minigospodarsku Ličku županiju. Te su godine zapošljavali 124 tisuće radnika ili 12,6% od ukupnog broja radnika RH zaposlenih u realnom sektoru, 7,3 tisuća ili 6,5% više u odnosu na 2017. (113 tisuće).

Neuravnotežena regija

U regiji su dvije gospodarski uravnotežene županije s po 11 tisuća poslovnih subjekata, od kojih Istarska s 44,7% zaposlenih i 54,8% imovine regije stvara 45,5% prihoda i 53,2% neto dobiti, a Primorsko-goranska s 51,4% zaposlenih i 41,9% imovine 51,2% prihoda i 43,1% neto dobiti. Lička županija na svim tim pozicijama sudjeluje u regiji s tri-četiri posto. U regiji PrILika dominira mikropoduzetništvo, pa je prosječan broj zaposlenih prema poslovnom subjektu od 5,4 znatno manji od tog podatka za cijelu RH – 7,5. Udio broja velikih i srednje velikih iz te regije u RH iznosi samo 11%. Jedan posto velikih i srednje velikih zapošljava 40% radnika u regiji, a 52% ukupne imovine regije ostvaruje 47% prihoda i 55% neto dobiti. Mali i mikropoduzetnici, koji u ukupnom broju poduzetnika imaju udio od 98%, sa 60% radnika regije i 48% ukupne imovine ostvaruju 53% posto prihoda i 45% neto dobiti. U odnosu na RH, udio imovine kojom se koriste, prihoda i neto dobiti koje ostvaruju mali i mikropoduzetnici u toj regiji znatno je veći. U RH mali i mikropoduzetnici operiraju s 37,1% ukupne imovine te ostvaruju 36,6% ukupnih prihoda i 30,5% neto dobiti.

– PrILika je regija u kojoj su prihodi od prodaje u inozemstvu izraženiji nego u ostalim hrvatskim regijama. Prosječni lančani indeks rasta prihoda od izvoza za petogodišnje razdoblje regije identičan je vrijednosti tog pokazatelja RH, 1,08, no zahvaljujući strukturi gospodarstva regije udio prihoda od izvoza u ukupnim prihodima regije (od 26% do 29%) veći je od vrijednosti za RH, od 19% do 21%. Udio prihoda regije u ukupnim prihodima RH iznosi 10,2%, a udio prihoda od izvoza regije u petogodišnjem razdoblju, od 2014. do 2018., znatno je veći, od 14% do 15% – kaže Nikola Nikšić, certificirani savjetnik za menadžment iz tvrtke Konter.

Stagnacija investicija

Nakon 2015., kad su investicije samo u novu dugotrajnu imovinu u regiji PrILika iznosile 5,4 milijarde kuna, ulaganje je stagniralo. U 2018. vrijednost investicija samo u novu dugotrajnu imovinu iznosila je 3,9 milijardi kuna, a 2018. pala je vrijednost ulaganja u građevine, strojeve i opremu, no znatno su porasla ulaganja u transportna sredstva. Slični su odnosi za cijelu RH, u kojoj su investicije u prijevozna sredstva porasle za 41,7%, s 878 milijuna kuna 2017. na 1,2 milijarde kuna 2018.

– Kvalitativni pokazatelji poslovanja za tu regiju s jedne su strane pod velikim pozitivnim utjecajem rezultata poslovanja četiri velike hotelijerske grupe, Valamara, Plave lagune, Maistre, Arene, koje su 2018. zajedno ostvarile 686 milijuna kuna neto dobiti, a s druge strane pod negativnim utjecajem poslovanja Uljanik grupe, koja je od 2014. do 2017. zabilježila 2,6 milijardi kuna neto gubitka. To se prije svega odnosi na pokazatelje likvidnosti. Kao što se to uočava i za cijelu RH, i poduzetnici iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličke županije najveći dio neto dobiti zadržavali su u poduzećima i usmjeravali je na razduživanje. Tako su postigli da odnos između neto duga i EBITDA-e, neto poluge, 2018., posljednje godine promatranja, padne ispod tri, što je vrijednost koju bankari smatraju poželjnom i mogućnošću za novo zaduživanje – objašnjava Nikšić.

Od 76,6 milijardi kuna prihoda regije, hoteli i ostali smještaj te ugostiteljstvo sudjeluje s 10,3 milijarde kuna (udio od 13,5%). No promatrajući rezultate regije PrILika u odnosu na rezultate za cijelu RH, važno je istaknuti da oni tvore 35,5% ukupnih prihoda RH u toj turističkoj djelatnosti. Zahvaljujući Plodinama (4,2 milijarde kuna prihoda 2018.) djelatnost trgovine i u toj je regiji osigurala dominaciju. Ukupni prihodi te djelatnosti od 23,5 milijardi kuna čine 30,6% prihoda regije, no promatrajući u odnosu na RH, udio prihoda regije u djelatnosti trgovine (9%) manji je od udjela ukupnih prihoda regije u ukupnim prihodima RH (10,2%). Građevinarstvo je također, uz prijevoz i skladištenje te umjetnost, zabavu i rekreaciju, jedna od djelatnosti čiji je udio prihoda u ukupnim prihodima RH (13,5%) iznad ukupnih 10,2%. Najveći doprinos tom udjelu većem od ukupnoga dolazi od 674 milijuna kuna prihoda GP-a Krk, poslije Kamgrada (1,5 milijardi kuna prihoda).

– Uz rast prihoda 2019. u odnosu na 2015. od 2,2 milijarde kuna, 35 promatranih poduzeća iz djelatnosti 55.10 kumulativno je uvećalo apsolutnu vrijednost neto dobit za više od dva puta, a neto maržu profita za dva puta. Poboljšanjem rentabilnosti poslovanja opravdana su prethodna ulaganja i odnos između neto duga i EBITDA-e smanjen je čak ispod dva te je znatno poboljšana likvidnost. Pozitivna vrijednost neto radnoga kapitala i koeficijent tekuće likvidnosti dosegnuli su vrijednost za 2019. znatno iznad jedan. Sve to ostvareno je uz stabilnih sedamdesetak posto udjela prihoda od izvoza odnosno inozemnih turista u ukupnim prihodima u svih pet godina promatranog razdoblja – zaključuje Nikšić.

Planovi u novoj normali

Nakon što smo pregledali financije svih u zapadnoj regiji, obratili smo se Valamaru i Studencu kako bismo doznali koji su im planovi nakon polaganog završetka pandemije i kako su se s njom nosili tijekom ovih nekoliko mjeseci. Najveće turističko poduzeće u Hrvatskoj Valamar Riviera počelo je otvarati turističke objekte 22. svibnja. Najprije je otvorilo Lanternu Premium Camping Resort u Poreču i restoran La Pentola u Rapcu.

– U proteklih devedeset dana Valamar se fokusirao na upravljanje krizom prouzročenom epidemijom COVID-19. Poslovanje je uspješno pauzirano​, očuvana su sva radna mjesta te se poduzeće usporedno pripremalo za ponovni početak poslovanja, pri čemu su prioriteti bili osigurati likvidnost normalizacije poslovanja 2021., modificirati proizvode i usluge kako bi se povećala sigurnost gostiju te ubrzati projekte digitalizacije – kažu nam u Valamaru.

Lokalno i online

Uz očuvanje radnih mjesta Valamarov je prioritet bio osigurati dovoljno likvidnosti do 2021., kad se očekuje normalizacija poslovanja. U ožujku je opozvana odluka o isplati dividende za 2019. i članovi Nadzornog odbora odrekli su se naknada. Uvedene su i politike i mehanizmi sporazumne odgode plaćanja na od šest do dvanaest mjeseci prema ostalim dionicima, uključujući partnere u prodaji, dobavljače, izvođače radova, banke i ostale, da bi se uravnoteženo pristupilo upravljanju krizom i postigla održivost poslovanja u kriznom razdoblju. U posljednjih šezdeset dana Valamar je modificirao svoje proizvode i akcelerirao razvoj projekata digitalizacije kako bi unaprijedio usluge za turističku sezonu 2020.

– Ove godine smještajni kapaciteti hotela, ljetovališta i kampova umanjit će se za 20% kako bi se osiguralo još više prostora gostima u restoranima, na recepciji, bazenima, na plaži i ostalim zajedničkim sadržajima. Ključne inovacije koje će biti primijenjene pri otvaranju objekta jesu 'V Health&Safety', program sigurnosti boravka gostiju; 'CleanSpace 100% Privacy', pojačani sustav čišćenja soba i mobilnih kućica; 'Valfresco Direkt', usluga online kupnje i dostave hrane u smještajnu jedinicu; online recepcija te hotelski koncept 'Bed & Brunch' – navode u Valamaru.

Nova usluga 'Valfresco Direkt', pokrenuta početkom lipnja u Istri, omogućit će online narudžbu, kupnju i dostavu domaćih proizvoda direktno na adresu kupaca, pri čemu se posebno naglašava partnerstvo s domaćim proizvođačima i OPG-ovima.

Promjena pristupa

​Studenac, koji je nakon akvizicije Istarskih supermarketa proširio poslovanje i na Istru, također je tijekom kriznog razdoblja promijenio pristup poslovanju.

– Nova situacija natjerala nas je da ubrzamo neke procese, primjerice da uvedemo online prodaju. Lansirali smo platformu 'Kupi i pokupi' koja je trenutačno dostupna na 46 lokacija i stalno je nadograđujemo. Jako smo zadovoljni i svojim drugim inovativnim proizvodima i uslugama, poput novog formata trgovina, jedinstvene ponude ToGo, novog programa vjernosti ili poboljšane Cool kartice – zaključuju iz Studenca. 

20. lipanj 2024 01:05