Hrvatska
StoryEditor

Veber: Maloprodaja će u sljedećem razdoblju biti glavna Mlinarova odrednica

15. Srpanj 2021.
Mladen Veberfoto Dražen Lapić
U Hrvatskoj smo jedini nacionalni igrač, ali i tu ima prostora za širenje. U srpnju ćemo otvoriti trinaest maloprodaja. U regiji ih, što franšizama, što u sklopu vlastite maloprodaje, imamo tristotinjak, a u godinu do dvije namjeravamo to znatno povećati. Fokusirat ćemo se na regiju

Mladen Veber, nekadašnji dugogodišnji menadžer u Atlantic Grupi, a zatim kratko vrijeme i u Stanić Grupi, od svibnja je na čelu najveće domaće pekarske industrije – Mlinara. U malo više od dva mjeseca staža u toj tvrtki snimio je situaciju i kaže da će u pekarskoj industriji neizbježno biti promjena, pogotovo kad je riječ o vlasničkom preslagivanju. Lani je Mlinar kao i cijela industrija doživio pad poslovanja zbog naglih promjena u aktivnostima stanovništva, jer se ono manje kretalo, no već ova godina, kaže nam Veber, najavljuje povratak na staro i rast u sljedećim godinama.

Industrija se suočava i s dva velika problema koje prilično teško rješava – nedostatkom radne snage i rastom cijena sirovina, što će kompanije natjerati da na kraju ipak dio tereta prenesu na kupce. O svemu tome i o Mlinarovim planovima razgovarali smo s Veberom.

Lani je Mlinarov konsolidirani prihod od prodaje bio 537,3 milijuna kuna. Prethodne godine iznosio je 686,6 milijuna kuna. Konsolidirana neto dobit pak lani je bila 25,4 milijuna kuna, a 2019. mnogo veća – 70,4 milijuna kuna. Što je razlog tolikog pada Mlinarovih prihoda i dobiti ?

– Pekarska industrija ovisi o migraciji stanovništva, odnosno o normalnim aktivnostima ljudi, a to znači o njihovu odlasku u škole, na fakultete, u urede, što je povezano s dnevnom prehranom i odlaskom u pekarnice ili u trgovine koje ih imaju. Tijekom zatvaranja ljudi su znatno smanjili aktivnosti jer se dosta radilo od kuće, škola je bila online i sve je to utjecalo na pekarsku industriju. Još jedan udar pretrpjeli smo zbog lanjske mnogo slabije turističke sezone, što je posebno utjecalo na Mlinar jer jedini u Hrvatskoj ima maloprodaju u cijeloj zemlji. Broj potrošača znatno se smanjio u turističkoj sezoni. U svakom slučaju, prekinut je trend konzumacije tzv. impulsnih proizvoda, odnosno manjih proizvoda koji se konzumiraju u hodu ili pak u radno vrijeme, tijekom nastave… Prije korone svjedočili smo promjeni životnog tempa jer su ljudi sve češće jeli vani nego kod kuće; do pojave korone mnogo su se više kupovali burek, manja peciva, sendviči… nauštrb onoga što je prije bilo tradicionalno, a to su kruhovi kakve mi poznajemo.

Pekarska je industrija 2018. porasla 60 posto. Pretpostavljam da je porasla i 2019. jer su se i prihodi pekarskih tvrtki uglavnom povećali. Očekujete li opet rast industrije?

– Svakako, ali nisam siguran da to mogu reći za cijelu industriju. Dogodit će se neke promjene. Velike i srednje velike tvrtke rast će zato što će se polako gasiti individualne, kvartovske pekarnice jer ne mogu dugoročno održavati ritam. Takav je trend i u Europi. Individualne pekarnice u nekim će kvartovima postojati samo na temelju kvalitete, odnosno ekstremne kvalitete, ali zbog toga će morati povisiti cijene proizvoda. Ostale to neće moći izdržati, pogotovo zato što su posljednjih godina postrožene kontrole plaćanja poreza, sanitarnih uvjeta, što su mnoge od njih na neki način godinama izbjegavale. Na kraju, cijene ulaznih troškova znatno su porasle, što će dati prednost velikim tvrtkama jer zbog količina uvijek mogu nabaviti jeftinije sirovine.

U mojoj je četvrti jedna pekarnica, cijene su pristojne, proizvod je kvalitetan i čini mi se da će opstati.

– Kažem da može opstati, ali cijena će, sigurno je, morati rasti. Ne dvojim da će dio njih opstati, ali morat će povisiti cijene.

Je li vam izvoz pao?

– Prošle godine pao je vrlo malo. Štoviše, ove nam godine raste jer otvaramo neke nove lance. Upravo smo otvorili jedan u Rumunjskoj i zajedno s tamošnjim partnerima otvaramo srednje velika i velika prodajna mjesta na koja plasiramo svoje zamrznute i polupečene proizvode koji se ondje dorađuju. U Rumunjskoj nam je perspektiva odlična. Također već godinu dana intenzivno radimo na tome da se probijemo na tržišta Belgije i Nizozemske. Bio sam ondje prije tri tjedna, vrlo smo blizu dogovora s dva tamošnja etablirana trgovačka lanca. Uspijemo li, a pregovori su u završnoj fazi, želimo nakon toga vidjeti kakve su naše mogućnosti u širenju poslovanja po zapadnoj Europi.

O čemu je konkretno riječ?

– O plasmanu bureka. To je proizvod koji potrošači traže kao nešto novo iako su ga već onamo plasirali Grci. Na nama je da dokažemo da smo bolji od konkurencije. Vjerujemo da je u tome velik potencijal, to znači da u nekima nišama možemo dobro konkurirati na tim tržištima. Kad je pak u pitanju kruh koji na milijune komada na automatiziranim linijama proizvode pojedini proizvođači, teže je konkurirati cijenom, zato u tome za sada ne vidimo neku priliku.

Što u ovoj godini očekujete od prihoda?

– Vjerujemo da ćemo doći blizu 2019., što bi bio znatan iskorak u odnosu na lani. Osim korone lani smo se morali konsolidirati nakon što smo sredinom 2019. akvirirali srbijanskog proizvođača kruha Hleb & kifle. Tako smo dobili tržište u Srbiji uz Mlinarovu prisutnost u Hrvatskoj, Sloveniji te dijelom u Bosni i Hercegovini.

Koji su planovi u maloprodaji?

– Maloprodaja će u sljedećem razdoblju biti glavna Mlinarova odrednica. U Hrvatskoj smo nacionalno zastupljeni, jedini smo nacionalni igrač, ali i tu ima prostora za širenje. U srpnju ćemo otvoriti trinaest maloprodaja. U regiji ih, što franšizama, što u sklopu vlastite maloprodaje, imamo tristotinjak i u godinu do dvije namjeravamo to znatno povećati. Fokusirat ćemo se na regiju.

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.

02. veljača 2023 13:02