Hrvatska
StoryEditor

Marić: Trošak covida prešao 40 milijardi kuna

03. Studeni 2021.
LIDER INVEST 2021. završna manifestacija, Zdravko Marićfoto Ratko Mavar

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je, u Hrvatskom saboru, iznio podatak da je ukupan trošak covida samo za državni proračun, u nepune dvije godine prešao 'znamenku od 40 milijardi kuna', no poručio je i da je efekt covida, bez obzira koliko jak, bio jednokratan.

Najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa, rekao je Marić koji je Saboru predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3, 3 milijarde kuna, na 153, 6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173, 3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4, 7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18, 9 milijardi kuna ili 4, 5 posto BDP-a. 

Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu sa prvotno planiranih 5, 2 posto na oko devet posto.

Kad gledamo sve sastavnice BDP-a, izuzev investicija i to u segmentu privatnih, na svim kategorijama imamo značajno povećanje, naglasio je ministar i istaknuo da će, što se tiče investicija, u godinama koje slijede, one biti glavni pokretači  ukupnog gospodarskog rasta.

Prosječna godišnja inflacija 2, 4 posto

Marić je iznio i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije. Bez obzira na zadnjih par mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, naša procjena za ovu godinu je 2, 4 posto za prosječnu godišnju inflaciju, naveo je.

Naglasio je i kako se planira smanjenje javnog duga u BDP-u na 83, 1 posto.

- Iako revidiramo deficit sa 3, 8 na 4, 5 posto, ove godine očekujemo, s obzirom na puno veću stopu rasta u odnosu na očekivanja, ponovno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 83, 1 posto - rekao je Marić..

Podsjetio je kako je četiri godine za redom javni dug smanjivan 'kumulativno gotovo 12 postotnih bodova BDP-a'.

Pandemija i dijelom potres, jednokratno su udio javnog duga u BDP-u podignuli na 87, 3 posto i jednokratno izbrisali sav efekt te četiri godine, kazao je Marić i naglasio kako bi, da se u te četiri godine nije činilo što se činilo, naš javni dug prešao sto posto BDP-a.

- Tih 4, 2 postotna boda, prema procjenama koje smo gledali drugih zemalja će nas svrstati među top 3 -  pohvalio se ministar financija.

Taj rezultat, dodao je, treba apostrofirati ne samo brojčanom dijelu, nego i u činjenici da smo činili i činimo sve, a po stopi rasta i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u može se već sada zaključiti, da je efekt covida,  bez obzira koliko jak, bio jednokratan.

Grbin: Proračunski rashodi nisu pod kontrolom

I dok HDZ-ova Grozdana Perić (HDZ) ističe kako je i u vrijeme najveće pandemije i potresa Vlada postigla rast BDP-a od 9 posto, kako smo pokazali da se dobro nosimo sa najvećim izazovima, oporba rebalans i politiku Vlade vidi drugačije.

Proračunski rashodi nisu pod kontrolom, ističe Peđa Grbin (SDP) i navodi kako se to najbolje vidi u zdravstvenom sustavu u koji su od početka godine „upumpane“ milijarde, a rezultat je rast dugova i smanjenje kvalitete usluge. Oko 9 milijardi kuna odlazi zdravstvu koje je rak-rana hrvatskih financija, dodaje Marin Lerotić (IDS). 

Urša Gamulin Raukar (ZLB) kaže da se rebalans svodi na iracionalnu potrošnju na obranu, kolaps u obnovi nakon potresa, te neuspjeli pokušaj saniranja zdravstva. Rebalans govori o slabosti vlade u nošenju sa krizama, kakve su covid i potresi, ustvrdila je.

Hrvoje Zekanović (HS) ističe da ćemo ove godine u proračunu imati manjak od gotovo 20 milijardi kuna, deficiti viši od 4, 5 posto BDP-a, pa se pita zašto „srljamo“ s uvođenjem eura, dok to, primjerice, ne radi Češka s deficitom od tri posto.

Stijepo Bartulica (DP) tvrdi da Hrvatska ima velik problem s javnom potrošnjom, da su rashodi proračuna preko 50 posto viši u odnosu na one iz 2012., a da stanovnika imamo sve manje. Rejting HDZ-a, koji izgleda stabilan, odraz je toga da egzistencija velikog broja ljudi ovisi o javnoj potrošnji, rekao je.

18. kolovoz 2022 10:34