Svaki put kad netko zaigra igre Hrvatske Lutrije, znatan dio od ostvarenih prihoda odvaja se za društveno korisne djelatnosti. Zahvaljujući igri, u 46 godina postojanja te kompanije izdvojeno je 2,6 milijardi kuna za različite društveno korisne projekte
Igre na sreću mogu biti sklizak teren za one koji nisu dobri u postavljanju granica. Kako preuzeti na sebe odgovornost da takvi igrači ne posrnu i što sve čini Hrvatska Lutrija kako bi umanjila rizike te osnažila društveno odgovorno poslovanje, otkriva predsjednik Uprave Mario Musa.
Hrvatska Lutrija brine se za društveno odgovorno priređivanje. Zašto je to važno i što to podrazumijeva?
– Hrvatsku Lutriju od konkurencije izdvajaju odgovorno priređivanje igara na sreću i društvena odgovornost u širem smislu. Iako se u odgovornom igranju ne mogu zanemariti krajnja odluka i odgovornost pojedinca za vlastite akcije, važno je osvijestiti da je dio odgovornosti u prvom redu na nama priređivačima. Društveno odgovorno priređivanje igara na sreću poslovna je politika i praksa oblikovana kako bi se spriječila i reducirala šteta povezana s igranjem igara na sreću u društvu.
Koje ste kriterije morali zadovoljiti kako biste dobili Certifikat odgovornog priređivača udruge European Lotteries?
– Članica smo Udruge europskih lutrija i Udruge lutrija svijeta. Obje udruge određuju standarde odgovornog priređivanja igara na sreću. Ponosni smo nositelji Certifikata odgovornog priređivanja najvišeg ranga koji potvrđuje da se posebna pozornost posvećuje upravo načelima tog standarda. Jedno od tih načela i ideja jest promicanje odgovornog pristupa igrama na sreću svim raspoloživim komunikacijskim kanalima: HL-ovim web-stranicama, tiskovinama, promidžbenim materijalima. Svake godine organizirane su edukacije za sve zaposlenike o programu DOP-a i problemima povezanima s prekomjernim igranjem igara na sreću. Pri kreiranju novih igara posebna se pozornost posvećuje faktorima koji utječu na rizičnost igre te se svaka pozicionira i označava odgovarajućom oznakom stupnja rizičnosti. Tu navodimo samo dio elemenata standarda odgovornog priređivanja igara, kojih je ukupno jedanaest i svi su dio našeg poslovanja.
Neželjenim posljedicama kompulzivne i ekscesivne igre izloženi su i maloljetnici. Što se sve čini kako bi se zaštitilo te najranjivije skupine?
– Zbog velikog porasta broja prodajnih mjesta igara na sreću, posebno kladionica i automat-klubova, igre su, nažalost, dostupne maloljetnicima. Statistika zabrinjava: istraživanja pokazuju da se čak dvadeset posto hrvatskih srednjoškolaca redovito uključuje u sportsko klađenje i da ih dvanaest posto redovito igra na automatima za igre na sreću. Sve to poslužilo je kao temelj za razvoj programa prevencije kockanja mladih 'Tko zapravo pobjeđuje', koji Hrvatska Lutrija podupire već deset godina. Osnovni je cilj projekta prevencija kockanja maloljetnika, ali i razvoj kritičkog i ispravnog odnosa prema igrama na sreću te odgovornog osobnog ponašanja. U svrhu zaštite maloljetnika provodi se zakonska zabrana prodaje igara na sreću, a i odrasli se neprestano upozoravaju da djecu ne uključuju u igre na sreću. Primjerice, nije dopušteno da maloljetnici u pratnji odraslih osoba odabiru srećku, brojeve za igru i slično.
Podupire li Hrvatska Lutrija rad centara za odvikavanje od ovisnosti o igrama i kako preuzima odgovornost za pojedince koji nemaju kontrole?
– Stalno podupiremo stručnjake koji se bave liječenjem ovisnosti o kockanju i centre za liječenje. Trenutačno surađujemo s KLOK-om, Klubom liječenih ovisnika o kockanju, čiji rad organizira i vodi renomirani stručnjak dr. Zoran Zoričić. Nažalost, jedan je od većih problema nedostatak stručnjaka koji se bave tom vrstom ovisnosti i želimo da se to uskoro promijeni. Naši su prodavači educirani za društveno odgovorno priređivanje igara i u sklopu toga dobili su niz uputa o postupanju s kompulzivnim igračima. Upute su izrađene u bliskoj suradnji sa stručnjacima. Našim internetskim igračima dostupno je mnogo alata kojima mogu kontrolirati svoju igru: ograničiti iznos mjesečnih uloga, gubitaka te se potpuno samoisključiti iz daljnje igre. Promidžbenim materijalima obrazujemo svoje igrače o važnosti i pravilima odgovornog pristupa igrama na sreću. Naš letak o DOP-u osim tih pravila sadržava test samoprocjene vlastite igre i podatke za kontakt sa stručnjacima koji se bave ovisnošću.
Je li posljednjih godina bilo iskoraka u stupnju zaštite igrača?
– Kao jedan od većih iskoraka naglasili bismo nova pravila samoisključenja svojih igrača koja su, za razliku od dosadašnjih, neopoziva u odabranom razdoblju. Tako štitimo igrače da zbog trenutačnog gubitka kontrole ne pokleknu i tako ne umanje sav dotadašnji trud i napredak u liječenju. Želimo istaknuti važnost osmišljavanja nacionalnog programa samoisključenja koji bi osigurao jednaka pravila i uvjete svih priređivača te povezao sve priređivače tako da bi igrač u problemu podnošenjem zahtjeva za samoisključenje automatski bio isključen kod svih priređivača. Isto tako, kao preduvjet potpune provedbe samoisključenja trebalo bi uvesti i tzv. playercard, kartice igrača kojima bi se prije uplate na bilo kojemu prodajnome mjestu, između ostalog, moglo provjeriti je li igrač samoisključen i, ako jest, zapriječiti mu da igra.
Koliko ste novca dosad izdvojili za društveno odgovorno poslovanje?
– Važno je stalno isticati da igranje naših igara nije samo osvajanje velikih dobitaka, naša su zadaća i svrha donositi korist i dobrobit cijelom društvu. Svaki put kad netko zaigra naše igre, od ostvarenih prihoda znatan dio odvaja se za društveno korisne djelatnosti. Drago nam je i sretni smo što su i igrači toga svjesni. Posljednja istraživanja pokazala su pozitivna stajališta igrača lutrijskih igara prema igrama općenito – gotovo 60 posto navelo je kao razlog za igru to što se osjeća dobro znajući da dio novca potrošen na igre odlazi u dobre svrhe. Oni pozitivno doživljavaju igre na sreću i ne smatraju ih gubitkom vremena i novca, već, štoviše, dobitkom za društvo. To je pokazatelj da su igrači svjesni osnovne zadaće Hrvatske Lutrije. Zahvaljujući i njihovoj igri, u ovih 46 godina postojanja izdvojili smo 2,6 milijarde kuna za različite društveno korisne projekte.
Imate li još nekih planova u vezi s društveno odgovornim poslovanjem?
– Osim sredstvima koja se izdvajaju u državni proračun, redovito se uključujemo u šire društveno važne projekte. Upravo osnivamo i HL-ovu zakladu da bismo pružali potporu najosjetljivijim skupinama društva, čime ćemo unaprijediti dodjelu nepovratnih sredstava. Društvena odgovornost uključuje i brigu za zaposlenike. U tom segmentu stalno poboljšavamo uvjete rada svih zaposlenih. Primjerice, uplaćujemo štednju u treći mirovinski stup, provodimo program godišnjih stimulacija i bonusa u skladu s poslovnim rezultatima i ostvarenim kompanijskim i pojedinačnim ciljevima, potpore za rođenje djeteta povećali smo na 10.000 kuna, dajemo plaćeni dopust za roditelje djece koja kreću u prvi razred, zaposlenike potičemo na volontiranje, i to dvaput na godinu na teret poslodavca, sufinanciramo sportsko-rekreativne aktivnosti...