Hrvatska
StoryEditor

Mario Musa: Na tržištu je previše nelojalne konkurencije koja nije registrirana u Hrvatskoj

08. Siječanj 2022.
Mario Musa, predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije:  

Da je sve moglo biti onako kako smo priželjkivali, Hrvatska Lutrija je potkraj svibnja 2021. godine trebala biti domaćin 11. kongresa Udruženja europskih lutrija (The European Lotteries) te samita Udruženja svjetskih lutrija (World Lottery Association). No, u skladu sa situacijom, i taj se događaj morao prilagoditi virtualnoj formi pa je tako 4. lipnja prigodni program uveličala posebna gošća, bivša predsjednica Republike Hrvatske i aktualna članica Međunarodnoga olimpijskog odbora Kolinda Grabar-Kitarović. Posebnost tog događaja za nas, kao suorganizatora, i mene osobno je i činjenica da sam izabran za člana Izvršnog odbora EL-a, a ponos je tim veći jer je uloga jedne relativno male nacionalne lutrije u svjetskim okvirima prepoznata i u međunarodnim krugovima. To je dodatna potvrda kako se dugogodišnji trud mene i mog tima cijeni i izvan granica Lijepe Naše, a isto potvrđuje i činjenica da su nekoliko naših zaposlenika prepoznale europske organizacije – zahvaljujući svom doprinosu postali su članovi radnih skupina za nekoliko specijaliziranih područja, poput skupine za pravna pitanja, skupine za društveno odgovorno poslovanje i odgovorno priređivanje igara te radne skupine za marketing i komunikacije. The European Lotteries je najveća i najreprezentativnija organizacija u području igara na sreću koja okuplja lutrije cijele Europe, a osim što štiti interese lutrijskih organizacija, omogućuje stjecanje znanja, dijeljenje i istraživanje najboljih praksi u industriji igara na sreću. Najvažnije je da na prvo mjesto i prije svih ostalih interesa stavlja zaštitu igrača te propisuje visoke standarde odgovornog priređivanja igara na sreću. S obzirom na to da nacionalne lutrije kao i tržište igara na sreću predstavljaju aktivnost posebne vrste, kako bi se povećala potrošnja odnosno konzumacija igara na sreću, nadmetanje konkurenata mora biti strogo regulirano.

Izazov su ilegalni priređivači

Najvažniji instrument definiranja ponašanja tržišnih dionika u industriji igara na sreću svakako je Zakon o igrama na sreću koji, iako moderan u vrijeme njegova usvajanja, danas, uslijed sveprisutne digitalizacije pružanja gotovo svih usluga, tako i usluge igara na sreću, ubrzano gubi svoju primarnu svrhu i to u odnosu na svoja dva bitna cilja. Prvi je zaštita korisnika, a drugi definiranje jasnih 'pravila igre' za sve sudionike (priređivače) na tržištu. Naime, brz tehnološki razvoj uvjetuje i sve brže promjene u preferencijama korisnika, što poslovnim subjektima nameće potrebu implementiranja najnovijih tehnologija i praksi u što je moguće kraćem roku. Hrvatska Lutrija i industrija igara na sreću općenito nipošto nije iznimka od tog pravila, a da bismo u budućnosti mogli adekvatno (dovoljno brzo) pratiti razvoj tehnologija, zakonodavni okvir mora na zadovoljavajući način pratiti tehnološki razvoj. U suprotnom se igrači okreću ilegalnim priređivačima koji kvalitetnije (brže) uvode nove tehnologije, ne vodeći pri tome dovoljno računa o zaštiti igrača, a posebice sprečavanja sudjelovanja u igrama na sreću najosjetljivijim skupinama društva, prije svega maloljetnicima. Upravo je povećanje broja ilegalnih priređivača uz legalne jedan od izazova s kojima će se Hrvatska Lutrija suočiti i u poslovnoj 2022. godini. Naime, Hrvatska Lutrija ima isključivo pravo priređivanja lutrijskih igara, a pravo priređivanja igara ostale tri skupine igara ima veći broj tvrtki i tržište je iznimno konkurentno. Glavni konkurenti na tržištu igara klađenja, igara u kockarnicama i igara na sreću na automatima uglavnom su tvrtke u vlasništvu inozemnih investitora koji su prisutni ne samo na hrvatskom tržištu, nego na većem broju europskih tržišta, a broj priređivača internetskih casino-igara, legalnih i ilegalnih, u stalnom je porastu. Važno je istaknuti da svi legalni priređivači igara na sreću u Hrvatskoj, a to su svi oni koji su propisno registrirani, posluju u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i plaćaju sve zakonski definirane naknade, poreze i doprinose. No, na tržištu su previše prisutni i oni što ugrožavaju i štete nacionalnim interesima i interesima igrača. Oni su nelojalna konkurencija svima nama jer izbjegavaju (pozitivne) zakonske propise, nisu registrirani u Hrvatskoj i ne izdvajaju sredstva u proračun, a te se štete mjere u stotinama milijuna kuna na godinu.

Kriza je loša za posao

U tom smislu osobno pozdravljam odluku zakonodavca koji je izmjenama i dopunama Općega poreznog zakona postavio temelje za sprečavanje djelovanja takvih priređivača odnosno (u većini slučajeva) blokiranje njihovih IP adresa. Evidentan je pozitivan pomak, ali za konkretne rezultate potrebna je primjena i ostalih mjera poput blokiranja financijskih transakcija, zabrane oglašavanja ilegalnih priređivača te promjene postojećega poreznog tretmana vezanog uz dobitke, koji igrače motivira na izbjegavanje reguliranih tržišta. Vjerujem da će u relativno bliskoj budućnosti biti usvojen novi zakonodavni okvir kako bismo mogli intenzivnije i brže pratiti tehnološki razvoj pružajući našim korisnicima bolje iskustvo igranja naših igara. Još jedan od izazova svakako je i neizvjesna epidemiološka situacija, koja s jedne strane može ponovno zatvoriti našu prodajnu mrežu, ograničiti broj igrača na prodajnim mjestima, a s druge strane smanjiti kupovnu moć igrača. Iako se negativan utjecaj eventualnog zatvaranja prodajne mreže djelomično može umanjiti preorijentacijom na prodajnu mrežu ovlaštenih partnera ili pak na online kanal prodaje, potencijalno zatvaranje naše prodajne mreže kao i neizvjesnost trajanja zatvaranja utječe na naše poslovanje. Tijekom kriza, kakvu je uostalom izazvala i pandemija, igre na sreću su uvijek u padu jer nemojmo zaboraviti da je primarna svrha igara na sreću zabava – tek kad imaju više novca, igrači će izdvojiti i za igru. Dakle, s boljom gospodarskom situacijom raste i potrošnja na zabavu odnosno u našem slučaju na igre na sreću. U skladu s Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom i utvrđenim datumom ulaska u eurozonu, a što je 1. siječnja 2023. godine, ove smo godine započeli pripreme te nas najveći dio aktivnosti čeka upravo tijekom 2022. godine. Usprkos raznovrsnim izazovima koji su pred nama, kao i pred mnogim drugim kompanijama u Hrvatskoj, uvijek smo optimistični i priželjkujemo još jednu uspješnu godinu. Koristim se ovom prilikom svim Liderovim čitateljima zaželjeti sretnu i uspješnu 2022. godinu. 

09. listopad 2024 02:59