Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS), Hrvatska je od 2011. godine kada je imala 4.284.889 stanovnika pala na 3.888.529 stanovnika, što je pad od 9,25 posto. Gubitak više od 360.000 stanovnika uvelike je uzrokovan iseljavanjem hrvatskog stanovništva u zemlje Europske unije (ponajviše Njemačku, Austriju, Irsku), što je već godinama gorući problem.
Na tu se temu osvrnuo Marko Krištof, bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, ističući da je brojka od 3,8 milijuna malo ispod očekivanog broja koji je iznosio više od 3,9 milijuna stanovnika. No, teško je išta komentirati dok još uvijek nemamo detaljnije podatke o strukturi stanovništva, čiju je DZS objavu najavio za lipanj 2022. Krištof smatra da se objavljivanjem prvih rezultata postavlja pitanje i nekih metodoloških odluka te sustava e-građanina.
– Jesu li se mogli popisati neki ljudi koji otišli na put izvan Republike Hrvatske, je li mi sustav to dozvoljavao ako mi je IP adresa izvan Hrvatske? Odgovore na takva pitanja nismo čuli od Zavoda – kaže Krištof dodajući da će biti zanimljivo vidjeti detaljnije demografske podatke o slabije razvijenim krajevima Hrvatske, poput Vukovarsko-srijemske županije koja bilježi najveći pad broja stanovništva, čak 19 posto.
Problem podstanarstva
No, najviše ga je iznenadio Grad Zagreb gdje prema popisu trenutno živi 769.944 stanovnika što je pad od 2,54 posto u odnosu na 2011. godinu, doduše najmanji u cijeloj državi.
– Očekivao sam da će Grad Zagreb rasti tj. da će procjene stanovništva biti nešto preciznije. Moguće je da se dio ljudi koji žive u Zagrebu kao podstanari popisivao u mjestima gdje im je prebivalište s osobne iskaznice. Smatram da nije dovoljno dobro objašnjeno i ponavljano da se treba popisati na mjestu gdje stvarno živiš. Moguće da je broj stanovnika u Zagrebu nešto veći, ali je moguće i da dio osoba nije popisan – kaže Krištof.
Dodao je da je uobičajena praksa ići u kontrolni popis stanovništva nasumičnim odabirom kako bi se vidjelo kolika je kvaliteta popisa stanovništva.
Prazni stanovi
Krištof je prokomentirao i porast broja stambenih jedinica od 4 posto, za što kaže da je očekivano jer 'građevinski boom konstantno traje i stanogradnja nije prestala čak ni u krizi, iako je usporila'.
– To je porast s jedne strane turističkih objekata, vikendica i kuća za odmor, a s druge strane stanogradnje u urbanim sredinama – kaže Krištof ističući da treba pričekati kasniju objavu u kojoj će se vidjeti detaljna struktura praznih stanova, ali i dobno-starosna struktura stanovništva koja nam je i najzanimljivija.