Softver za financijsko modeliranje, planiranje i analitiku Farseer osmislili su Matija Nakić, Luka Mijatović, Matej Trbara i Zrinko Dolić. Proizvod su razvijali dvije godine, a u samo godinu dana koliko imaju tvrtku rade s nekoliko tvrtki srednje veličine, desetak manjih, a upravo su potpisali ugovor sa slovenskim partnerima. Razgovaraju i s nekoliko klijenata iz Velike Britanije i Australije
Iako se na tržištu pojavio tek početkom ove godine, nije trebalo dugo da se pročuje za Farseer, inovativni no-code cloud softver za financijsko modeliranje, planiranje i analitiku. Zagrebački Farseer osnovali su Matija Nakić, Luka Mijatović, Matej Trbara i Zrinko Dolić nakon što su proizvod razvijali dvije godine rješavajući problem s kojim su se i sami susretali – planiranje i borba s Excelom. Kad su razgovarali s klijentima, pokazalo se da većina tvrtki, bez obzira na veličinu, također ima izazove u planiranju – jednoj od ključnih strateških funkcija koja još nije prešla u 21. stoljeće, ističe Nakić. Kod planiranja u spreadsheet alatima mnogo je manualnog posla, objasnila je, vidljivih i nevidljivih pogrešaka te sigurnosnih izazova, a Farseerovo rješenje je originalno. Kad su počeli raditi na Farseeru, nisu mnogo znali o financijskom planiranju i o konkurentskim softverima, ali Nakić njihovu početničku naivnost doživljava dobrom jer su se jednostavnošću i fleksibilnošću uspjeli izdvojiti od konkurencije.
Pomoć 'anđela'
U proteklih par mjeseci Farseer je ubilježio početno ulaganje (seed) te je završio par uspješnih projekata za poznate hrvatske tvrtke, što je ekipi omogućilo da počne raditi puno radno vrijeme na Farseeru, naglasila je Nakić. Osim kapitala poslovnih anđela, napominje da su u njima dobili i sjajne partnere, stručne i iskusne u financijama, te nove projekte, što je i važnije od novca. Iskorak su im omogućila i sredstva HAMAG-BICRO-a u 2019. godini iz projekta PoC (podrška inovacijama na početku istraživanja). Modul za učitavanje podataka Farseer koji su izgradili za tog projekta, objasnila je, omogućit će skaliranje jer za Farseer nisu potrebne integracije s računovodstvenim softverom.
U Hrvatskoj rade s nekoliko tvrtki srednje veličine i desetak manjih, a upravo su potpisali ugovor sa slovenskim partnerima. Razgovaraju i s par potencijalnih korisnika iz Ujedinjenoga Kraljevstva i Australije, uz koje su im još zanimljive Europska unija i Sjedinjene Američke Države. Najavila je da iduće godine planiraju napraviti mali i oprezni iskorak izvan regije, kako bi mogli procijeniti trošak akvizicije i takvih korisnika.
– Iako i implementiramo Farseer kod klijenata, poslovna logika je drugačija u odnosu na standardne IT tvrtke. Žrtvujemo projektnu profitabilnost jer sa svakim novim projektom nadograđujemo i rafiniramo proizvod. Klijente želimo oduševiti proizvodom, pa većinu sredstava ulažemo u razvoj i dizajn. Aplikacija se inače nadograđuje u dvotjednim 'sprintevima'. Kad se pojave funkcionalnost ili poboljšanje, može se dogoditi i par ažuriranja na tjedan. Mnogo truda ulažemo i u kontinuirana poboljšanja korisničkog iskustva, jer želimo Farseer napraviti maksimalno intuitivnim i jednostavnim za korištenje, što nije čest slučaj kod enterprise softvera. S obzirom na to da startupovi imaju vrlo malo vremena da nađu poslovni model koji funkcionira, maksimalno smo fokusirani na Farseerovu misiju i viziju – iznosi Nakić.
Intuitivne aplikacije
Mnogo uče svaki dan, nastavlja, najviše od svojih korisnika, koji su glavni pokretač roadmapa. Naravno da 'škicnu' konkurenciju tu i tamo, ali nikoga ne kopiraju jer je njihov koncept bitno drugačiji te trendove prate s dozom skepse.
– Mnogo toga je u našoj djelatnosti hype, informatičkim žargonom rečeno. S obzirom na to da preferiramo korisne aplikacije koje su intuitivne, to je ono što želimo ponuditi i svojim korisnicima. Ponekad se zezamo da je u Farseeru mnogo više NI-a nego AI-a odnosno natural intelligencea vs. artifficial intelligencea (prirodna nasuprot umjetne inteligencije). Brzina implementacije, jednostavnost korištenja kao i multidimenzionalna analiza različitih poslovnih scenarija, neophodna u vremenu stalnih i intenzivnih promjena, čine Farseer bitno boljim od konkurentskih rješenja. Trenutačno radimo na product-market fitu, i to će potrajati još neko vrijeme. Kratkoročni cilj je osigurati investiciju za rast izvan regije i zaposliti par sjajnih ljudi. Dugoročno želimo da Farseer postane sinonim za financijsko planiranje. Tu smo zbog korisnika, ali sve što radimo radimo tako da bude univerzalno primjenjivo. Dobro je što uspijevamo pokriti 90 posto slučajeva na koje naiđemo. Volimo izazove, tako da se radujemo kad se neki klijent pojavi s teškim i kompliciranim Excelom i procesom – istaknula je Nakić.
S Dolićem je inače radila u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki gdje su se bavili planiranjem, a s obzirom na to da se planiralo u Excelu, proces je, kaže, bio dosta bolan za poslovne korisnike, posebno za odjel kontrolinga. Da bi napravio nešto robusnije i inteligentnije, Dolić je pokrenuo projekt s Mijatovićem i Trbarom te im se prošle godine priključila i ona. Sada su se već okitili pobjedom na završnom natjecanju 12. izdanja inkubatorskog programa 'Algebra LAB' te 'Podima', startup i tehnološkom okupljanju održanom u Sloveniji.
Što više učiti
S obzirom na to da im je ovo prva godina poslovanja, zadovoljni su jer im je sada najvažnije da što više nauče. Zarada na početku nije toliko presudna, iako će za ovu godinu ostvariti cilj prihoda, što smatraju sjajnim uspjehom. Za vrijeme lockdowna intenzivno su radili na dizajnu i razvoju proizvoda, tako da su, prema Nakić, dobro iskoristili to sušno razdoblje.
– Iako su se investicije u softver smanjile, financijsko planiranje i analitika postaju važniji nego ikad. Određeni broj tvrtki čeka da vidi kako će proći godina, ali dio njih investira jer su u njima svjesni da upravo zbog utjecaja krize moraju rasteretiti ljude iz financija i kontrolinga kako bi se bavili pametnijim stvarima od ctrl+C, ctrl+V. Farseer trenutačno zapošljava šestero djelatnika i troje studenata. Ne nedostaje nam ljudi, ali sigurno će nedostajati kadra koji ćemo trebati u budućnosti. Osim developera, u Hrvatskoj je manjak kvalitetnih dizajnera, UX researchera, growth-specijalista, produktnih menadžera… Nudimo priliku za stvaranje globalno relevantnog proizvoda i ogroman osobni i profesionalni rast koji uz to ide. Plaće su u standardnim rasponima za softversku industriju u našem okružju. Nemamo stol za stolni tenis, 'plejku' i craft-pivo. Ali, evo, danas sam kupila jabuke i banane – šali se Nakić.
Različitost je bitna
No nije nimalo šaljivo to što su im neki od fondova rizičnoga kapitala s kojima su razgovarali o ulaganjima rekli da ne ulažu u hrvatsku tvrtku i da će morati otvoriti pravni subjekt u nekoj od drugih zemalja. Postoji cijeli niz problema zbog kojih Hrvatska nije privlačna investitorima, a ako stavimo po strani otežani dolazak do kapitala u odnosu na razvijene zemlje, Nakić misli da država u domeni softvera ne može mnogo pomoći ako nemate dobar poslovni model. Ipak, Nakić očekuje od Vlade da ih netko iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine primi na sastanak za korištenje Farseera u državnim tvrtkama zato što imaju par jako zadovoljnih proračunskih klijenata.
Posebnost Farseera je i zapošljavanje pravnice, arhitektice te psihologa zato što smatraju da je riječ o pametnim ljudima koji vole stvarati i ne boje se proturječiti uvriježenim načinima rada i razmišljanja.
Bez obzira na to što nemaju formalno tehničko obrazovanje, objašnjava Nakić, pokrivaju prodaju, marketing i projektno upravljanje te se po potrebi 'vrate' u okvire struke za ljudske resurse i pravna pitanja. Kreativnost i kemija u njihovom timu sjajne su, naglašava, upravo zato jer su u njemu ljudi različitih obrazovanja, pogleda na svijet i karaktera.