U Hrvatskoj mjesečno boravi oko 2000 digitalnih nomada kojima se nastoji pokazati da Hrvatsku ne čine samo sunce i more, već bogatstvo kulturne i prirodne baštine, gastronomije te gostoljubivi ljudi. No, da bi im se olakšao rad na daljinu iz Hrvatske, ima još posla u poboljšanju infrastrukture i birokracije. U međuvremenu i lokalci, osobito mladi, imaju što naučiti od remote načina života digitalnih nomada koji im se odvija pred nosom
Prošlo je nešto više od godinu dana otkad je Hrvatska uvela vize za digitalne nomade i tek nekoliko mjeseci od otvorenja prvog hrvatskog sela digitalnih nomada u Zadru, kao i pokretanja DNA Stay platforme za lakše povezivanje digitalnih nomada s najmodavcima. Portal NomadList u listopadu prošle godine proglasio je Hrvatsku drugom najboljom zemlju za digitalne nomade, odmah iza Japana, i to prema mišljenjima 150 tisuća digitalnih nomada. Priznanja stižu na sve strane pa je tako Hrvatsku nedavno i jedna od vodećih tražilica za putovanja Kayak proglasila 11. najboljom zemljom na svijetu za digitalne nomade u konkurenciji od 111 drugih zemalja. Tom rezultatu su pridonijeli pozitivno ocijenjeni kriteriji kao što su cijene, zdravstvene usluge, sigurnost, uvjeti za rad na daljinu, društveni život, ali i vrijeme.
– Hrvatska viza/dozvola pomogla je pozicionirati Hrvatsku kao gostoljubivu i vrlo poželjnu destinaciju na globalnu kartu destinacija za digitalne nomade. A to donosi ono najvažnije što možemo poželjeti – rastuću zajednicu digitalnih nomada u Hrvatskoj – kaže Jan de Jong, osnivač i predsjednik Udruge digitalnih nomada Hrvatske (DNA Croatia).
Kada je riječ o točnim brojkama digitalnih nomada u Hrvatskoj, nije ih lako navesti jer ih mnogo dođe u Hrvatsku iz zemalja EU te na manje od tri mjeseca, za što im ne treba viza. Time oni ne ulaze u službene podatke MUP-a koji do sada broje 432 zahtjeva za vize digitalnih nomada iz drugih zemalja izvan EU te za boravak duži od tri mjeseca.
No, kako objašnjava Michael Freer, direktor Udruge digitalnih nomada Hrvatske (Digital Nomad Association Croatia – DNA Croatia), uzmu li se u obzir statistike s NomadLista, u Hrvatskoj u prosjeku mjesečno boravi oko 2000 digitalnih nomada. Freer pretpostavlja da to uključuje veliki skok u ljetnim mjesecima i pad u zimskim mjesecima. Međutim, on ističe da nije sve u brojkama, već u DNA Croatia nastoje gledati širi utjecaj ovog trenda.
– Niti jedan broj sam po sebi nije koristan, stoga se radi o promatranju trendova, a već vidimo porast broja digitalnih nomada koji ovdje dolaze, što pokazuje da povećavamo brand awareness o Hrvatskoj kao destinaciji digitalnih nomada – kaže Freer te dodaje da uz njihovo nastojanje da se za Hrvatsku čuje, naravno, rade i na povećanju broja digitalnih nomada.
Jačanje zajednice
Najviše digitalnih nomada dolazi iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Rusije, a zbog blizine ih je značajan broj i iz europskih zemalja – Njemačke, Francuske, Poljske, Finske. Zagreb i Split su im omiljene destinacije zbog dobre infrastrukture, ali digitalni nomadi polako otkrivaju i Rijeku, Zadar i Pulu kao svoje destinacije za rad na daljinu. DNA Croatia svojim radom nastoji im približiti i ostale destinacije širom Hrvatske. Žele pokazati da Hrvatsku ne čine samo sunce i more, već bogatstvo kulturne i prirodne baštine, gastronomije te gostoljubivi ljudi.
– Svaki grad još uvijek može poboljšati svoju infrastrukturu kako bi digitalnim nomadima olakšao rad na daljinu stoga radimo s njima na tome – kaže Freer.
Nakon uvođenja vize promatrali su tijek događanja, posjećivali različite gradove te skupljali povratne informacije digitalnih nomada. Trenutno su u procesu poboljšanja online obrasca za prijavu nakon čega žele poboljšati i određena područja kao što su promjena adrese i porezna pravila. Neprestano rade i na promociji destinacija organizirajući sastanke, događanja i konferencije, a u sljedećim mjesecima promovirat će Hrvatsku u Londonu, Haagu i Bruxellesu. Također su u kontaktu s korejskim, talijanskim i američkim udruženjima digitalnih nomada u vezi suradnje.
De Jong se slaže da će morati nastaviti raditi na izgradnji i jačanju zajednice digitalnih nomada, a priliku za to također vidi u organiziranju događanja i konferecija. Ove će godine Hrvatska biti domaćin NomadBasea, velikog međunarodnog događaja za digitalne nomade, koji će u Hrvatsku privući oko 500 digitalnih nomada koji će ovdje u prosjeku boraviti oko mjesec dana. Ističe i da je sjajno što se u Hrvatskoj otvara sve više co-working prostora kao što je, na primjer, novootvoreni prostor Scale Up u Splitu.
Trostruki učinak
Freer kaže da uvođenjem viza za digitalne nomade žele vidjeti trostruki učinak na hrvatsko gospodarstvo.
– Financijski, cilj nam je donijeti dugoročni turizam u Hrvatsku, što znači da će digitalni nomadi duže ostati i više trošiti. Ako, na primjer, onih 934 nomada za koje NomadList kaže da su u Splitu ostanu godinu dana trošeći oko 1500 eura mjesečno, to je 16,8 milijuna eura godišnje. Na tome i radimo, da vidimo kako možemo u Hrvatsku dovesti ljude koji zarađuju vani – kaže Freer, no napominje da nije sve u novcu. Ima nešto i u načinu na koji ljudi putuju.
– Želimo da Hrvatska bude ‘spora’ turistička destinacija, koja uvodi 'fjaku' u način života digitalnih nomada. Želimo da putuju po cijeloj zemlji i uživaju u svim njezinim kutovima, od Istre preko Osijeka do otoka i Dubrovnika. Nešto malo održivije od tjedan dana boravka u Splitu, tjedan dana u Zagrebu i onda odlaska – dodaje Freer.
Naposljetku, želja im je uključivanje digitalnih nomada u lokalnu zajednicu, da podijele svoje znanje i stručnost te da inspiriraju mlade Hrvate i pokažu im svijet rada na daljinu. Između ostaloga, nastoje kod mladih promijeniti ustaljeni način razmišljanja da u Hrvatskoj nema prilika te da zbog toga moraju otići van, pokazujući im da i kod nas postoje globalne prilike. I dok s vizom digitalni nomadi mogu ostati u Hrvatskoj do godinu dana, usput će se možda netko od tih digitalnih nomada zaljubiti u Hrvatsku i ostati zauvijek.
– Uvjeren sam da bi, ako nastavimo ulagati napore u međunarodnu promociju Hrvatske i izgradnju živahne digitalne nomadske zajednice u Hrvatskoj, to u narednim godinama mogla postati industrija vrijedna više milijardi kuna – zaključuje de Jong.